U Hrvatskoj je u listopadu promet u trgovini na malo realno porastao za 1,5 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, što je brži rast nego u rujnu i već 15. mjesec zaredom kako potrošnja raste.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u četvrtak prvu procjenu prema kojoj je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u listopadu, prema kalendarski prilagođenim podacima, nominalno porastao za 0,2 posto, dok je realno porastao za 1,5 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
To je brži rast nego mjesec dana prije, kada je potrošnja na godišnjoj razini ojačala 1,3 posto.

Ujedno, to je i 15. mjesec zaredom kako potrošnja na godišnjoj razini raste, što nije zabilježeno još od 2007., dvije godine prije početka 6-godišnje recesije.

No, to je i nešto sporiji rast nego što se očekivalo. Četiri makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, u prosjeku su očekivali rast potrošnje u listopadu za 1,6 posto u odnosu na isti lanjski mjesec. Njihove procjene rasta kretale su se u rasponu od 1,5 do 1,8 posto.

"Na nastavak pozitivnih stopa godišnjeg rasta prometa u trgovini na malo upućivali su i posljednji pokazatelji pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača, koji su bez obzira na mjesečna pogoršanja kod sva tri kompozitna indeksa u listopadu, na godišnjoj razini potvrdili pozitivan trend kretanja. Naime, vrijednosti sva tri kompozitna indeksa dosegnula su razine kakve su posljednji put viđene u predrecesijskoj 2007. godini", navode analitičari Raiffeisebank Austria u osvrtu na izvješće DZS-a.

A upravo je jačanje osobne potrošnje bio jedan od najznačajnijih razloga zbog kojih je u trećem tromjesečju bruto domaći proizvod (BDP) porastao za 2,8 posto na godišnjoj razini, najviše od drugog kvartala predrecesijske 2008. godine.

"U konačnici, rast trgovine na malo i tijekom listopada pozitivno će se odraziti na nastavak pozitivnih stopa gospodarskog rasta u posljednjem tromjesečju u odnosu na isto razdoblje prošle godine. S druge strane, ostaje činjenica da je glavnina prometa u trgovini na malo usmjerena na zadovoljavanje osnovnih životnih potreba te da još uvijek slabo tržište rada predstavlja ozbiljno ograničenje značajnijem oporavku trgovine", napominju analitičari RBA.