Potrošnja kućanstava i ulaganja financirana sredstvima iz EU-ovih fondova glavni su stupovi gospodarske otpornosti u regiji srednjoistočne Europe, istaknuto je u ponedjeljak u novom Unicreditovom izvješću, u kojem se prognozira gospodarski rast u regiji za prosječnih 2,2 posto u ovoj godini.

Kako je istaknuto u najnovijem tromjesečnom izvješću tržišnih analitičara UniCreditovog Investment Institutea, gospodarski izgledi srednjoistočne Europe sve su ovisniji o domaćoj potražnji, s obzirom na to da trgovinske napetosti i slabost europskog automobilskog sektora opterećuju inozemnu potražnju. Pritom iz UniCredita očekuju da će prosječni rast BDP-a u regiji srednjoistočne Europe, koja je dio Europske unije, porasti s dva posto u 2024. godini na 2,2 posto u ovoj godini, odnosno na 2,5 posto u idućoj.

U izvješću, naslovljenom Upravljanje carinskim izazovima, ističe se kako su potrošnja kućanstava i ulaganja financirana sredstvima iz EU-ovih fondova glavni stupovi gospodarske otpornosti u regiji srednjoistočne Europe.

Pritom, kažu iz Unicredita, ograničena ponuda tržišta rada s relativno niskim stopama nezaposlenosti podržavaju rast realnih plaća, a time i potrošnju. Istodobno, neizvjesnost oko američkih carina i rizik od fiskalnog odstupanja u nekim zemljama i dalje predstavljaju izazove za makroekonomsku stabilnost.

"U razdoblju, u kojem trgovinske napetosti i slaba globalna potražnja stvaraju poteškoće, primjećujemo da se gospodarstva srednjoistočne Europe prilagođavaju prebacivanjem svojih pokretača rasta na unutarnju potražnju. Taj je pomak potaknut snažnim rastom realnih plaća i ubrzanim isplatama iz EU-ova Mehanizma za oporavak i otpornost", rekao je Mauro Giorgio Marrano, stariji ekonomist UniCredita za regiju srednjoistočne Europe u izjavi koja se prenosi u objavi.

"Zemlje koje usklade reforme s rokovima za isplatu sredstava iz EU-ovih fondova najbolje će proći", istaknula je Eszter Gárgyán, FX strateg za regiju srednjoistočne Europe i koautorica izvješća.

Hrvatsko gospodarstvo i dalje sa solidnom stopom rasta

Hrvoje Dolenec, glavni ekonomist Zagrebačke banke, koja je dio Unicredit grupe, kazao je da će hrvatsko gospodarstvo vjerojatno usporiti snažan tempo iz prethodnih nekoliko godina. Međutim, rast zaposlenosti, realnog dohotka i snažna apsorpcija sredstava dodijeljenih iz Mehanizma za oporavak i otpornost i dalje će podržavati solidnu stopu rasta od oko tri posto u srednjoročnom razdoblju unatoč mnogim izazovima, posebno onima iz vanjskog okruženja, ocijenio je.

U izvješću stoji kako bi se uporaba EU-ova Mehanizma za oporavak i otpornost trebala povećati u većini zemalja, osim u Mađarskoj. Prosječni rast realnih plaća najvjerojatnije će se približiti brojki od četiri posto u 2025. godini, a usporiti na 3,3 posto u 2026., s obzirom na to da će izborni ciklusi u regiji doprinijeti rastu plaća u razdoblju od 2024. do 2025. godine. U nekim će zemljama izborni ciklusi i povećanja minimalnih plaća dodatno utjecati na dinamiku plaća, napomenuto je.

Izvješće ističe i negativne rizike, uključujući geopolitičke napetosti, povećane fiskalne deficite u nekim zemljama i neizvjesnost u vezi s američkim carinama. Iako je prognoza i dalje oprezna, regija je dobro pozicionirana da iskoristi mogućnosti strukturnih reformi i potpore EU-a, zaključuju iz Unicredita.