U petak objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da Hrvatska, nakon tri godine, izlazi iz razdoblja deflacije, s obzirom da su u siječnju potrošačke cijene porasle drugi mjesec zaredom, i to brže nego mjesec dana prije, kada su ojačale 0,2 posto.

Rast cijena od 0,9 posto na godišnjoj razini najveći je od rujna 2013., kada su porasle 1,1 posto.

Najviše porasle cijene goriva i restorana

U siječnju su na godišnjoj razini najviše, 5,9 posto, porasle cijene prijevoza, pri čemu su cijene goriva za prijevozna sredstva skočile 12,8 posto.

S rastom od 3,0 posto slijedile su cijene restorana i hotela, dok su za 2,5 posto porasle cijene hrane i bezalkoholnih pića, kao i duhana i alkoholnih pića.

Cijene u sektoru zdravlja porasle su, pak, za 2,4, a u rekreaciji i kulturi te obrazovanju za 1,1 posto.

Cijene raznih dobara i usluga ojačale su 0,6 posto, dok su cijene pokućstva i opreme za kućanstvo ostale nepromijenjene na godišnjoj razini,

S druge strane, u siječnju su, u odnosu na isti mjesec prošle godine, najviše pale, za 4,6 posto, cijene stanovanja, vode, električne energije i plina, što je ponajviše posljedica pada cijena plina za 11,9 posto.

Slijedile su cijene komunikacije, s padom od 2,7 posto, dok su cijene odjeće i obuće pale za 0,7 posto na godišnjoj razini.

Na mjesečnoj razini cijene pale

Na mjesečnoj su razini, pak, u siječnju potrošačke cijene pale za 0,1 posto. Pritom su najviše, za 11 posto, pale cijene odjeće i obuće zbog sezonskih sniženja, dok su cijene stanovanja, vode, električne energije i plina skliznule za 3,1 posto.

S druge strane, u siječnju su na mjesečnoj razini najviše porasle cijene hrane i bezalkoholnih pića, za 2,8 posto, što je ponajviše posljedica viših cijena povrća.

Cijene prijevoza porasle su, pak, za 2 posto, pri čemu su cijene goriva ojačale 3,8 posto.

„Tijekom nadolazećih mjeseci očekujemo nastavak pozitivnih stopa inflacije. Poticaj višim cijenama dolazit će od jačanja uvoznih inflacijskih pritisaka, prvenstveno s robnih tržišta sirove nafte i prehrambenih sirovina. Također, poticaj višim cijenama doći će i od promijenjene (više) stope PDV-a na određene usluge, ali i od trošarina", navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.

Očekuju da bi u ovoj godini prosječni rast potrošačkih cijena mogao iznositi 1,9 posto. Ostvare li se te procjene, bio bi to prvi rast cijena nakon tri godine pada.

Lani su, naime, potrošačke cijene pale za 1,1 posto, znatno više nego u prethodne dvije godine. U 2015. su cijene u prosjeku pale za 0,5, a u 2014. godini za 0,2 posto.