U Hrvatskoj su u kolovozu potrošačke cijene pale za 0,6 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, najviše od siječnja, što je ponajviše posljedica oštrog pada cijena goriva, pokazuju u utorak objavljeno izvješće Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Podaci DZS-a ukazuju na nastavak deflacijskih pritisaka, s obzirom da potrošačke cijene stagniraju ili padaju već gotovo dvije godine.

U kolovozu su cijene pale drugi mjesec zaredom, dok je pad od 0,6 posto na godišnjoj razini njihov najveći pad od siječnja, kada su skliznule 0,9 posto.

U kolovozu su na godišnjoj razini najviše pale cijene prijevoza, 7,5 posto, pri čemu su cijene goriva za prijevozna sredstva potonule 11,9 posto.

"Deflacijske pritiske podržavaju niže cijene goriva i plina na godišnjoj razini jer su cijene sirove nafte i dalje na nižim razinama nego u istom razdoblju prošle godine" navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.

Slijede cijene odjeće i obuće s padom za 0,9 posto, a za toliko su pale i cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva.

Cijene obrazovanja pale su, pak, na godišnjoj razini za 0,8 posto, dok su cijene pokućstva te opreme za kućanstvo skliznule 0,2 posto.

S druge strane, najviše su porasle, za 2,4 posto na godišnjoj razini, cijene zdravlja, a s rastom od 2 posto slijede cijene alkoholnih pića i duhana.

Cijene komunikacije porasle su, pak, 1,4, a cijene rekreacije i kulture, kao i restorana i hotela, za 1,2 posto.

Cijene prehrane i bezalkoholnih pića, koje u strukturi potrošačke košarice imaju najveći udio od gotovo 30 posto, porasle su za 1 posto, a cijene ostalih dobara i usluga za 0,7 posto.

Blaži pad cijena na mjesečnoj razini

I dok su na godišnjoj razini pale 0,6 posto, u kolovozu su, u odnosu na srpanj, potrošačke cijene oslabile blažih 0,2 posto.

Pritom su na mjesečnoj razini najviše pale cijene prijevoza, za 2,4 posto, pri čemu su cijene goriva za prijevozna sredstva pale za 4,4 posto.

S padom za 2,3 posto slijede cijene odjeće i obuće, dok su cijene obrazovanja, kao i stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva skliznule za 0,1 posto.

S druge strane, najviše su na mjesečnoj razini, 0,8 posto, porasle cijene zdravlja, a slijedile su cijene prehrane i bezalkoholnih pića s rastom od 0,5 posto.

Cijene rekreacije i kulture, kao i cijene ostalih dobara i usluga porasle su, pak, za 0,4 posto, dok su cijene pokućstva i opreme za kućanstvo te cijene alkoholnih pića i duhana porasle 0,1 posto na mjesečnoj razini.

Cijene komunikacije, kao i cijene restorana i hotela, ostale su na mjesečnoj razini nepromijenjene.

Očekuje se nastavak deflacijskih pritisaka

Većina domaćih makroekonomista u ovoj godini očekuje stagnaciju potrošačkih cijena ili blagu deflaciju.

"Negativan utjecaj nižih cijena goriva i plina na godišnji rast potrošačkih cijena osjetit će se u većem dijelu ove godine. Ipak, glavna prepreka višim stopama rasta potrošačkih cijena i dalje ostaju uvezena deflatorna kretanja i oslabljena domaća potražnja", poručuju analitičari RBA, koji u cijeloj ovoj godini očekuju stagnaciju potrošačkih cijena u odnosu na lani.

U prvih osam mjeseci ove godine potrošačke su cijene bile 0,3 posto niže u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što upućuje na nastavak deflacije. Lani su, naime, potrošačke cijene pale za 0,2 posto u odnosu na 2013., pa će 2014. ostati zapamćena kao prva deflacijska godina u povijesti zemlje.