U Hrvatskoj su u rujnu potrošačke cijene pale za 0,8 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, najviše od siječnja, što je ponajviše posljedica oštrog pada cijena goriva, pokazuje izvješće Državnog zavoda za statistiku (DZS).

U četvrtak objavljeni podaci DZS-a ukazuju na nastavak deflacijskih pritisaka, s obzirom da potrošačke cijene stagniraju ili padaju već gotovo dvije godine.

U rujnu je pad cijena na godišnjoj razini produbljen, s obzirom da su mjesec dana prije skliznule za 0,6 posto. Rujanski pad od 0,8 posto ujedno je i najveći od siječnja, kada su cijene skliznule 0,9 posto.

"To je treći mjesec zaredom kako se bilježe negativne stope inflacije, što upućuje na intenziviranje deflacijskih pritisaka kojima, pored uvezenih učinaka, pogoduje i razmjerno slaba domaća potražnja", navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.

Najviše pale cijene goriva

U rujnu su na godišnjoj razini najviše pale cijene prijevoza, 8,8 posto, pri čemu su cijene goriva za prijevozna sredstva potonule 14,8 posto.

"Niže uvozne cijene sirove nafte podržavaju deflacijske pritiske na cijene goriva i plina. Tako su u rujnu na godišnjoj razini cijene plina bile niže za 7 posto, dok su cijene tekućih goriva niže za 31,5 posto. Isključimo li iz indeksa potrošačkih cijena volatilne komponente, kao što su cijene energije i prehrane, temeljna godišnja stopa inflacije u rujnu zabilježila je pozitivnu stopu godišnjeg rasta od 0,8 posto", navode analitičari RBA.

U rujnu su znatnije, 0,9 posto, pale i cijene obrazovanja, dok su cijene pokućstva i opreme za kućanstvo skliznule 0,5 posto, a cijene odjeće i obuće 0,3 posto.

S druge strane, najviše su porasle, za 2,4 posto na godišnjoj razini, cijene zdravlja, a s rastom od 2 posto slijede cijene alkoholnih pića i duhana.

Cijene komunikacije porasle su, pak, 1,4 posto, dok su cijene restorana i hotela porasle 1,1, a cijene rekreacije i kulture 0,5 posto.

Cijene stanovanja, vode, električne energije i plina porasle su u rujnu na godišnjoj razini 0,3 posto, dok su cijene prehrane i bezalkoholnih pića, koje u strukturi potrošačke košarice imaju najveći udio od gotovo 30 posto, porasle za 0,1 posto.

Rast cijena na mjesečnoj razini

I dok su na godišnjoj razini pale, u rujnu su u odnosu na kolovoz potrošačke cijene porasle - za 0,4 posto.

Pritom su na mjesečnoj razini najviše porasle cijene odjeće i obuće, za 13,9 posto, zbog novih kolekcija.

S rastom od 1,2 posto slijede cijene stanovanja, vode, električne energije i plina, dok su cijene komunikacije, zdravlja, alkoholnih pića i duhana, kao i pokućstva te opreme za kućanstvo ostale nepromijenjene na mjesečnoj razini.

S druge strane, najviše su na mjesečnoj razini, 2,3 posto, pale cijene prijevoza, pri čemu su cijene goriva za prijevozna sredstva pale za 4,3 posto. S padom od 0,8 posto slijede cijene rekreacije i kulture, dok su cijene prehrane i bezalkoholnih pića skliznule za 0,4 posto na mjesečnoj razini. Pale su, za 0,2 posto, i cijene restorana i hotela, kao i obrazovanja, za 0,1 posto.

Očekuje se nastavak deflacijskih pritisaka

Većina domaćih makroekonomista u ovoj godini očekuje stagnaciju potrošačkih cijena ili blagu deflaciju.

"Glavna prepreka višim stopama rasta potrošačkih cijena u idućim mjesecima i dalje će ostati uvezena deflatorna kretanja i oslabljena domaća potražnja, dok će, s druge strane, deflatorne pritiske na godišnjoj razini ublažavati razmjerno niska baza iz 2014.", zaključuju analitičari RBA.

U prvih devet mjeseci ove godine potrošačke su cijene bile 0,4 posto niže u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što upućuje na nastavak deflacije. Lani su, naime, potrošačke cijene pale za 0,2 posto u odnosu na 2013., pa će 2014. ostati zapamćena kao prva deflacijska godina u povijesti zemlje.