Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) traži krajnje transparentne kriterije za izbor projekata i način odabira izvođača, definiranje kriterija koji će zaštiti domaće gospodarstvo, a među prioritetima je i povratak više stotina tisuća mladih u Hrvatsku, ističu u srijedu iz Hrvatskih izvoznika u osvrtu na NPOO.

Hrvatski izvoznici navode kako pozdravljaju Nacrt NPOO-a 2021.-2026. usmjerenog na jačanje ekonomske i socijalne otpornosti hrvatskog gospodarstva, odnosno "ublažavanje socijalnih i ekonomskih učinaka krize te na doprinos zelenoj i digitalnoj tranziciji", jer su dijelom uvažene brojne njihove preporuke i zahtjevi koje su proteklih godina upućivali Vladi.

No, upozoravaju i kako se postavlja više pitanja i nedoumica oko planirane alokacije raspodjele sredstava predviđenih komponenta NPOO-a, od čega bi 54 posto trebalo biti usmjereno u gospodarstvo.

"Jesu li definirani ključni pokazatelji uspješnosti, provedene analize i kvantificirani učinci planiranih projekata na dugoročno održiv i harmoniziran rast i razvoj Hrvatske? (...) Planirana ulaganja obuhvaćena NPOO-om svakako će povećati hrvatski BDP u narednih šest do osam godina, ali dvojimo da će povećati dugoročnu stopu rasta BDP-a, odnosno da neće osigurati dugoročan održiv rast hrvatske ekonomije", navodi se u osvrtu koji su Hrvatski izvoznici uputili Vladi.

Napominju i kako će većina projekata stvoriti dodatne troškove za sve sudionike u projektu što će inicirati potrebu za dodatnim izvorima financiranja. "Ti tzv. prikriveni troškovi, kao i troškovi održavanja će se teško moći financirati bez usporednog i harmoniziranog rasta u proizvodnom i izvoznom sektoru, odnosno prerađivačkoj industriji. To vrijedi za projekte i reforme iz svih sektora od energetike, javne uprave, zdravstva,...do pravosuđa", zamjećuju.

Stoga poručuju da kod konkretnih projekata ne smijemo ostati fokusirani samo na kratkoročne koristi, nego treba uzeti u obzir i dugoročnu komponentu, i u tom kontekstu sagledati stvarne neto efekte korištenja planiranih sredstava i izbor projekata koji osiguravaju multiplikaciju pozitivnih neto efekata kroz iduće desetljeće do dva.

"Kriteriji za izbor projekata kao i način odabira izvođača moraju biti krajnje transparentni i dostupni općoj javnost, uz ′pravila igre′ koja se neće mijenjati u hodu. Samo na taj način može se smanjiti nivo korupcije koja će nažalost biti prisutna jer se radi o enormno velikim novčanim iznosima", ističu Hrvatski izvoznici.

Njihov je dojam i "zanemarenost domaće proizvodno izvozne prerađivačke industrije u NPOO-u".

"Digitalizacija i zelena ekonomija uz predviđeni nivo sredstava za velika, mala i srednja poduzeća, neće biti dovoljni pokretači za snažan iskorak u razvoju i napretku domaće industrije. Istodobno, kako je po NPOO-u predviđeno, projekti usmjereni na infrastrukturu, energetiku, graditeljstvo i turizam neće pridonijeti značajnom poboljšanju loše strukture hrvatskog gospodarstva", zamjećuju u udruzi izvoznika.

Nužnim smatraju i definiranje kriterija koji će zaštititi domaće gospodarstvo.

"U realizaciji velikih i složenih projekata dominantan dio povučenih sredstava završit će s vremenom u inozemstvu - u rukama inozemnih poduzeća koja će na natječajima dobiti posao - bilo zato što alternativnih nema u Hrvatskoj, bilo zato što će imati konkurentnije ponude i kapacitet za uključivanje u velike projekte. A takva velika inozemna poduzeća, koja su već danas nositelji sličnih projekata u RH, tek u maloj mjeri pridonose poboljšanju ekonomske pozicije domaćih podizvođača i dobavljača, koji se često nalaze u ekonomski i ugovorno neprimjereno podređenoj poziciji", upozoravaju.

Postavlja se i pitanje radne snage, a Hrvatski izvoznici "smatraju domoljubnom obavezom da se značajan dio sredstava iz NPOO-a iskoristi za programe povratka mladih iz inozemstva".

Osvrću se i na pojam "bespovratnih sredstava", uz objašnjenje da će najveći dio povučenih sredstava Hrvatska financira i financirat će u budućnosti uplatama sredstava u korist proračuna EU, pa je još važnije da se sredstva NPOO-a maksimalno efikasno iskoriste.

Smatraju i da bi bilo korisno da jedan dio sredstava namijenjen Hrvatskoj bude stavljen na raspolaganje, ne po općoj formuli na razini EU, nego s obzirom na specifičnosti zemlje.

"Dva prioriteta korištenja sredstava se s tim u vezi trebaju uvažiti - povratak više stotina tisuća mladih u Hrvatsku; jačanje robnog izvoza i usluga vezanih uz inovativnu industrijsku proizvodnju prilagođenu zahtjevima zelene ekonomije i digitalne transformacije", zaključuje se u osvrtu koji potpisuje predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago.