Memorandum o suglasnosti o provedbi Financijskog mehanizma Europskoga gospodarskog prostora te Memorandum o suglasnosti o provedbi Norveškog financijskog mehanizma za razdoblje od 2021. do 2028. godine, ukupne vrijednosti 111 milijuna eura, potpisani su u utorak.

Memorandume su u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) potpisali ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman, veleposlanica Islanda u RH Helga Hauksdottir i veleposlanik Kraljevine Norveške u Hrvatskoj Arne Sannes Bjornstad. Uz Norvešku i Island u ovom projektu sudjeluje i Lihtenštajn.

Potpisom memoranduma Hrvatskoj će biti stavljeno na raspolaganje novih 111 milijuna eura za ulaganja u pravosuđe, lokalni razvoj, zelenu tranziciju, te inovacije u području zelenog i plavog poslovanja.

Konkretno, istaknuto je tijekom potpisivanja memoranduma, vrijednost programa koji bi trebao unaprijediti zelenu tranziciju Hrvatske iznosi 30,3 milijuna eura. Za inovacije u području zelenog i plavog poslovanja namijenjeno je oko 22 milijuna eura. Taj će program, navedeno je, poticati održiv i konkurentan razvoj hrvatskog gospodarstva kroz zelene i plave inovacije s ciljem podrške ostvarivanja održivog gospodarstva temeljenog na modelu energije iz obnovljivih izvora.

Efikasnijem pravosuđu namijenjeno je 21,55 milijuna eura, a ciljevi su, uz ostalo i efikasniji pravosudni sustav te ulaganja u ključnu infrastrukturu koja obuhvaća taj segment.

Isto tako, lokalnom razvoju namijenjeno je oko 33 milijuna eura, koja će se utrošiti i na jačanje kapaciteta škola za STEM zanimanja, pogotovo u manje razvijenim dijelovima zemlje.

U prethodnom financijskom razdoblju niz projekata vrijednih više od 103 milijuna eura

Ministrica Mikuš Žigman kazala je da je u prethodnom financijskom razdoblju, koje je završilo 2021. godine, kroz te mehanizme u Hrvatskoj uspješno realiziran čitav niz projekata vrijednih više od 103 milijuna eura. Među tim projektima su i izgradnja četiri regionalna znanstvena centra, velika bušotina za geotermalne izvore u Bjelovaru, te novi sud u Splitu.

Financirani su i projekti za učenike koji se školuju za STEM područja, kao i projekti u Dubrovniku i Rovinju gdje se energija mora koristi za toplinsku energiju.

"Ovo je samo nastavak suradnje i vjerujem da će biti uspješna kao i u prethodnom razdoblju", rekla je Mikuš Žigman, dok je veleposlanica Islanda Helga Hauksdottir naglasila da će, osim navedenoga, suradnja između Islanda i Hrvatske dobrim dijelom biti usmjerena i na lokalni razvoj u Hrvatskoj.

Ponovila je da će se financirati inovacije koje će pomoći zelenoj tranziciji, kao i da će se raditi na vladavini prava i jednakim prilikama za sve građane Hrvatske.

Očekuje uspješnu suradnju na svim područjima, a dodala je i da se putem tog mehanizma njezina država zalaže za jednaku Europu, to jest Europu bez velikih razlika.

Norveški veleposlanik Arne Sannes Bjornstad ukazao je na nužnost partnerske suradnje europskih država, "pogotovo sada kada ratovi izazivaju nove probleme".

Naglasivši kako se veseli suradnji s Hrvatskom, naveo je i da tom suradnjom štitimo zajedničke vrijednosti.