Po Bijeloj kući, prijelazni sporazum, koji će biti na snazi šest mjeseci, dat će vrijeme da se pokuša doći do trajnog rješenja, a on prije svega predviđa da Iran "prestane sa svakim obogaćivanjem urana na više od 5 posto"

Šest svjetskih velesila (SAD, Rusija, Kina, Francuska, Velika Britanija i Njemačka) i Iran dogovorili su se u noći na nedjelju o spornome nuklearnom programu Teherana. To pitanje koje je godinama čekalo na rješenje pomaknulo se nakon što je u lipnju za predsjednika izabran Hassan Rohani koji je pokazao otvorenost prema Zapadu.

Iranski ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif ocijenio je da je riječ o 'važnom uspjehu, koji je ipak tek prvi korak'. "Ustanovili smo zajedničko povjerenstvo koje će nadgledati provedbu našeg dogovora. Nadam se da će dvije strane moći napredovati i tako obnoviti povjerenje", rekao je na konferenciji za novinare. Američki predsjednik Barack Obama nazvao je prijelazni dogovor s Iranom "prvom važnom etapom", istaknuvši ipak da u vezi s tim pitanjem još postoje "goleme teškoće". Kina je pozdravila prijelazni sporazum koji će "pomoći u očuvanju mira i stabilnosti na Bliskom istoku", a Rusija je priopćila da sporazumom "nema gubitnika, samo ima dobitnika".

Po Bijeloj kući, prijelazni sporazum koji će biti na snazi šest mjeseci dat će vrijeme da se pokuša doći do trajnog rješenja, a on prije svega predviđa da Iran "prestane sa svakim obogaćivanjem urana na više od 5 posto". Teheran je, kaže također Bijela kuća, "obećao neutralizirati zalihe urana obogaćenog na više od 20 posto".

Kontradiktorne izjave o tome što je dogovoreno
Američki državni tajnik John Kerry i iranski ministar vanjskih poslova Mohamad Džavad Zarif u svojim su izjavama dali naslutiti da se zapravo nije postigao dogovor oko prava Irana na daljnje obogaćivanje uranija. Kerry je na konferenciji za novinare kazao da će ženevski dogovor učiniti "svijet sigurnijim". Dogovor s Iranom je prva etapa, naglasio je Kerry, dodajući da tekst "ne kaže da Iran ima pravo na obogaćivanje uranija, bez obzira na neke interpretacije". Kerry je govorio odmah nakon svog iranskog kolege Zarifa koji je kazao da tekst sadrži "jasnu referencu po kojoj će se obogaćivanje" nastaviti. Zarif je u razgovoru za iransku televiziju kazao da je sporazum postignut sa zapadnim silama priznao iranski nuklearni program te da će kao konačni korak sve sankcije Iranu biti ukinute.

Izrael osudio "loš sporazum"
Izrael je osudio "loš sporazum" zaključen u Ženevi ustvrdivši da je Teheran dobio "što je želio". "To je loš sporazum koji nudi točno ono što je Iran želio - znatno ublažavanje sankcija i zadržavanje znatnog dijela njegova nuklearnog programa", priopćeno je iz ureda izraelskog premijera Benjamina Netanyahua. U priopćenju se naglašava da sporazum omogućava Iranu da nastavi, među ostalim, s obogaćivanjem uranija i zadrži centrifuge. Dodaje se kako sporazum nije doveo do zatvaranja centrale u Araku, reaktora s teškom vodom smještenog na sjeveru Irana, nastavlja se u priopćenju. Ministar gospodarstva Naftali Bennett ustvrdio je da Izrael nije vezan sporazumom iz Ženeve i ima se pravo braniti. Bennett je i čelnik Židovske kuće, stranke krajnje desnice.

Pravo na obogaćivanje urana nije spomenuto u Ugovoru o neširenju nuklearnog oružja (NPT) kojega je Iran potpisnik. To je pitanje glavni razlog zabrinutosti zapadnih zemalja i Izraela koji se boje da bi uran obogaćen do 20 posto Iran mogao upotrijebiti za dobivanje 90-postotnog urana koji se može koristiti u vojne svrhe, premda Teheran to niječe. Iran tvrdi da će se tim uranom koristiti u istraživačke i u medicinske svrhe, prenosi Hina.