Kompanije u eurozoni u kolovozu su ostvarile prvi skok broja novih narudžbi od svibnja 2024., što je potaknulo rast ukupne aktivnosti po najbržoj stopu u proteklih 15 mjeseci, usprkos kontinuirano slabom izvozu, pokazalo je u četvrtak izvješće S&P Globala.

Indeks menadžera nabave (PMI) porastao je u kolovozu za 0,2 postotna boda u odnosu na srpanj i iznosio je 51,1 bod, izračunala je Hamburška komercijalna banka (HBOC) koja sastavlja izvješća za S&P Global. Tako je indeks uvećan treći uzastopni mjesec i to na najvišu razinu od svibnja 2024. godine.

Vrijednosti više od 50 bodova pokazuju rast aktivnosti, a one niže pad.

"Situacija se popravlja. Gospodarska aktivnost porasla je i u industriji i u uslužnom sektoru. Tijekom protekla tri mjeseca zabilježili smo blago ubrzanje rasta", izjavio je glavni ekonomist HCOB‑a Cyrus de la Rubia.

Industrijski sektor ostvario je značajan napredak, uz prelazak indeksa u područje rasta po prvi put u više od tri godine. Industrijska proizvodnja rasla je po najbržoj stopi u gotovo tri i pol godine.

Aktivnost u dominantnom sektoru eurozone, uslužnom, također je nastavila rasti, ali nešto sporijim tempom, pokazalo je istraživanje njemačke banke.

Njemačko gospodarstvo raslo je u kolovozu po najbržoj stopi od ožujka, budući da je solidni rast industrije prevagnuo nad slabijim rezultatom u uslužnom sektoru. Znatan pad francuskog gospodarstva ublažen je pak na najslabiju razinu u godinu dana, dok je rast u ostatku eurozone nastavio nešto sporijim tempom.

Kompanije su nastavile zapošljavati šesti uzastopni mjesec, a nova radna mjesta otvarale su po najbržoj stopi od lipnja 2024., pokazalo je istraživanje. Rast zapošljavanja bio je koncentriran u uslužnom sektoru, dok su u industriji kompanije nastavile gasiti radna mjesta.

U kolovozu su inflatorni pritisci ojačali, a ulazni troškovi poskočili su po najoštrijoj stopi u proteklih pet mjeseci. Rast ulaznih troškova u sektoru usluga ubrzao je na najvišu razinu od ožujka, dok je rast cijena proizvoda u cijeloj eurozoni bio najbrži u četiri mjeseca.

"Europska središnja banka mogla bi se malo lecnuti na rast troškova u uslužnom sektoru. Ipak u ECB‑u računaju na to da bi sporiji rast plaća trebao pomoći u obuzdavanju inflacije u tom ključnom segmentu gospodarstva", dodao je de la Rubia, istaknuvši da bi ECB‑u olakšanje trebala donijeti činjenica da je inflacija u cijenama usluga ostala više-manje stabilna.

Ekonomisti koji su sudjelovali u Reutersovoj anketi očekuju da će ECB čekati do prosinca prije donošenja odluke o eventualnom ponovnom snižavanju kamatnih stopa, ali više se ne slažu oko predviđanja o tome kolika će kamatna stopa biti na kraju godine.