Grčka se suočava sa zadnjom prilikom da ostanu u eurozoni: u utorak će premijer Aleksis Cipras na izvanrednom sastanku čelnika eurozone izložiti grčke prijedloge nakon što su grčki birači na referendumu odbili mjere štednje koje su kreditori postavili kao uvjet za odobravanje financijske pomoći, piše Reuters.

Grčkim bankama ponestaje novaca, a Europska središnja banka polako gasi dotok novca kroz program za održavanje nužne likvidnosti (ELA). U takvim okolnostima Cipras mora uvjeriti lidere osamnaest zemalja, među kojima su mnogi ogorčeni nakon pet godina grčke krize, da ponovo počnu ubrzane pregovore kako bi odobrili nove zajmove i spasili Grčku.

Kancelarka Angela Merkel i predsjednik François Hollande, čelnici Njemačke i Francuske, dviju glavnih sila Europske monetarne unije, izjavili su u ponedjeljak da su vrata za dogovor otvorena.

Ali njemačka kancelarka, suočena s rastućim pritiskom u Njemačkoj zbog troškova pomaganja Grčkoj, jasno je poručila Ciprasu da mora doći s uvjerljivim prijedlozima nakon što je Atena odbacila prijedloge o smanjenju potrošnje i reformama mirovinskog sustava i tržišta rada u sklopu programa koji su kreditori nudili do prošlog tjedna.

S grčke strane ključ za postizanje politički prihvatljivog sporazuma bit će dobiti snažniju podršku Merkel i ostalih kreditora za restrukturiranje duga kojeg je i Međunarodni monetarni fond ocijenio neodrživim.

Bez nekih većih olakšica u otplati duga ni Grčka ni MMF vjerojatno neće pristati na sporazum. Ali takvi ustupci neprihvatljivi su Njemačkoj i njenim sjevernim saveznicima.

"Vrata za pregovore su otvorena, ali nema mnogo vremena, situacija je kritična i za Grčku i za Europu", rekao je francuski predsjednik François Hollande u zajedničkom nastupu pred novinarima s njemačkom kancelarkom u Parizu.

Na izvanrednom samitu čelnika eurozone koji počinje danas u 18 sati u Bruxellesu neće se raspravljati samo o budućnosti Grčke, odnosno 11 milijuna ljudi koji čine samo 2 posto stanovništva i ekonomskog rezultata eurozone.

Ako grčke banke ostanu bez novca, a država bude morala tiskati vlastitu valutu, moglo bi doći do izlaska jedne države iz eurozone po prvi put od njenog osnivanja 1999. Bio bi to presedan koji bi doveo u pitanje dugoročnu održivost Europske monetarne unije.

Čak i ako to ne izazove kratkoročni domino efekt, integritet eurozone našao bi se pred novim izazovom prilikom svake nove političke nesigurnosti unutar zemalja članica, procjenjuju ekonomski analitičari.

Grčki mediji pišu da će prijedlozi koji će Cipras predstaviti na samitu biti zasnovani na idejama koje je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker objavio krajem lipnja i da se neće mnogo razlikovati od posljednjih planova koje je Atena predstavila prošlog tjedna.

Dužnosnici eurozone su pak ogorčeni time što je Juncker izašao izvan dogovorenog pregovaračkog mandata triju kreditora i nije sigurno da će sada biti spremni prihvatiti te ideje.

Većina sudionika samita sklona je tvrdoj liniji, tvrdeći da su i oni demokrati te da Grci ne bi trebali dobiti olakšice zato što su odbacili mjere štednje. Štoviše, pojačane su sumnje jesu li Grci sada spremni na ikakve reforme.

Europska središnja banka zadržala je razinu pomoći grčkim bankama u okviru programa održavanja nužne likvidnosti (ELA) na razini od 26. lipnja 2015, iako je otvorila mogućnost grčkim bankama da kroz nove kolaterale ostvare pravo na daljnju pomoć. No, to je više simbolična odluka jer je ukupni iznos odobren za pomoć dostignut.

Grčke banke ostaju zatvorene najranije do četvrtka, a podizanje gotovine na bankomatima ograničeno je na 60 eura dnevno, u novčanicama od 20 eura.

Grčke novine također navode da Vlada i dalje insistira na zadržavanju iznimki u reformskom planu.

Atena želi zadržati 30 posto niže stope PDV-a na otocima i zaštiti vojni proračun od rezova. Ta dva uvjeta su ono što manjinski partner u koaliciji, desno orijentirana stranka Nezavisni Grci, smatra svojom "crvenom linijom".