ECB je proveo simulaciju u više od 1.600 banaka u eurozoni kako bi utvrdio kako bi se nosile s posljedicama učestalih prirodnih katastrofa zbog klimatskih promjena i s uvođenjem mjera koje bi trebale smanjiti emisije štetnih plinova.

Simulacija je pokazala da bi izgledi za probleme u servisiranju bankovnih kredita porasli sedam posto u sljedećih 30 godina ako se ništa ne poduzme kako bi se ograničile klimatske promjene.

Regije na jugu Europe u tom bi slučaju vjerojatno bile više izložene riziku požara dok bi istočnoj i središnjoj Europi prijetila sve veća opasnost poplava, napominje ECB.

Pritom su banke u zemljama poput Grčke, Cipra, Portugala, Španjolske i Malte znatno više izložene kompanijama kojima bi učestale prirodne katastrofe mogle prouzročiti velike gubitke od onih u ostalim zemljama, ali i u usporedbi s prosjekom eurozone, utvrdio je ECB.

Većina je pak zemalja u podjednakoj mjeri izložena riziku negativnog utjecaja mjera smanjenja štetnih emisija na velike zagađivače.

"Europske su zemlje podjednako izložene tranzicijskom riziku kada se promatraju tvrtke u sličnoj poziciji ... ali samo je nekoliko zemalja iznimno ranjivo na velike fizičke rizike", zaključuje se u izvješću ECB-a.

Kompanije kojima bi mjere smanjenja emisije štetnih plinova mogle izazvati gubitke koncentrirane su u sektorima poput poljoprivrede, rudarstva, proizvodnje struje i plina, vodoopskrbe i zbrinjavanja otpada, pokazala je studija.

U zemljama sjeverne i središnje Europe udio kompanija s velikom emisijom štetnih plinova iznosi od 20 do 50 posto dok je njihova izloženost kompanijama kojima bi prirodne katastrofe mogle nanijeti veliku štetu jako ograničena, u većini slučajeva na oko pet posto.

Kompanije izložene prijetnji prirodnih katastrofa uglavnom su koncentrirane na jugu Europe, ističe ECB.

Autori studije zaključuju da su kratkoročni troškovi ′zelene′ tranzicije gotovo zanemarivi u usporedbi s onima neobuzdanih klimatskih promjena u srednjoročnoj i dugoročnoj perspektivi.

Banke u eurozoni mogu pak očekivati veće gubitke ako se ne ublaže klimatski rizici, a najveći će biti u zemljama s niskom razinom kolateralne zaštite i u onima s učestalim prirodnim katastrofama, zaključak je studije.