Dan nakon što je ministar financija Slavko Linić izjavio da su Ina i HEP najodgovorniji za pad industrijske proizvodnje u travnju, Vlada je HEP-u odobrila novi kredit u visini od 400 milijuna kuna, ali ne za investicije nego da bi ta tvrtka izbjegla nelikvidnost.

Potpredsjednik Vlade Radimir Čačić kazao je da je jedan od njegovih prvih sastanaka nakon ulaska u Vladu bio onaj s bivšom Upravom HEP-a koja mu je predala službeno izvješće da očekuje poremećaje u likvidnosti koji će rezultirati zastojem plaćanja obveza dobavljačima.

Na dan 25. svibnja te su obveze iznosile 366, 4 milijuna kuna, a Čačić je gubitke opravdao dugotrajnom sušom i udvostručenjem troškova za energetsko gorivo, plin i uvoz struje u prva dva mjeseca ove godine. Da bi HEP platio dobavljače, zadužio se u HPB-u, PBZ-u i Raiffeisen banci.

„Zaduženje smo odobrili zbog politike Vlade da ni proračun ni javne tvrtke ne smiju kasniti s plaćanjem. Želimo da likvidnost bude maksimalna. Ovo je zadnji kredit koji želimo odobriti, svi ostali bit će investicijski", naglasio je Čačić i dodao da od HEP-a do 1. srpnja očekuje prijedlog snažnog restrukturiranja, pogotovo nakon što je prije točno mjesec dana poskupjela struja.


'Poticajna tarifa'

Čačićevo izlaganje o novom HEP-ovu zaduženju Zoran Milanović popratio je opomenom. „Ovo je zadnji put", oštar je bio premijer. Govoreći o stanju u HEP-u Čačić je još jednom iskoristio priliku za poruku sindikatima, s kojima ga tek čekaju pregovori o kresanju radničkih prava.

Potpredsjednik Vlade upozorio je da 16,8 posto ukupnih troškova HEP-a ide na radnu snagu i da bi HEP, čak i kad nitko ne bi u njemu radio, sa sadašnjim cijenama struje bio u minusu.

Vlada je jučer usvojila i novi tarifni sustav za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora energije. Investitori u obnovljive izvore energije koji budu koristili domaće resurse ubuduće će od države dobivati 15 posto poticaja.

„Imamo nekoliko elektrana na obnovljive izvore energije na kojima ni kamen nije hrvatski, a da ne govorimo o tehnologiji. Ovo je tarifa koja potiče domaće gospodarstvo", naglasio je Čačić.

Hrvatska se međunarodnim ugovorima obvezala da će do 2020. od ukupne potrošnje energije 20-ak posto biti dobiveno iz obnovljivih izvora. U sljedećih osam godina to znači ulaganja od gotovo 2,5 milijardi eura ili 300 milijuna eura godišnje.

Dobre vijesti za zaposlenike Porezne uprave na sjednicu Vlade donio je ministar financija Slavko Linić. Za natprosječne radne rezultate ubuduće se biti novčano nagrađivani maksimalnim godišnjim stimulansom koji ne smije prelaziti njihove tri osnovne plaće. Porezna uprava, podsjetimo, ove godine bilježi rekordnu naplatu poreza.

Poticaji 50 mil. kuna

Linićeva odluka odnosi se na radnike Porezne uprave na poslovima poreznog nadzora, ovrha, likvidacija, stečajeva i međunarodnih kaznenih djela. Linić tvrdi da nagrađivanje dijela poreznika ne iziskuje nove izdatke iz proračuna.

Državne poticaje dobit će i prehrambena i prerađivačka industrija kako bi sa što manje gubitaka prebrodile izlazak iz Cefte i ulazak u EU. Vlada je osigurala 50 milijuna kuna namjenskih nepovratnih sredstava za proizvođače i prerađivače hrane koje će moći koristiti u nekoliko programa Ministarstva poljoprivrede.

Prilikom modernizacije tehnoloških procesa i uvođenja novih proizvoda država će subvencionirati do 35 posto investicije, maksimalno dva milijuna kuna. Vlada nudi nepovratna sredstva i za prerađivačko-prehrambene tvrtke koje budu ulagale u zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Njima će se također pokrivati 35 posto ulaganja, a mogu povući najviše tri milijuna kuna.