Vladina najava da će se od srpnja iduće godine početi s poreznom reformom koja će uključivati i porez na imovinu, izazvala je oprečne reakcije javnosti. Jedni plaše građane da će državi plaćati 1000 eura ako imaju drugi stan, dok drugi ističu pozitivnu stranu: porez na imovinu dodatno će pojeftiniti stanove, pa će iduća godina biti idealna prilika za rješavanje stambenog pitanja.

O porezu na imovinu ispisani su dosad čitavi romani, a evo što mediji o njemu pišu dan nakon što je novi ministar financija Slavko Linić najavio njegovo uvođenje.

Vlado Brkanić, porezni stručnjak, planove da se porez na imovinu uvede već 1. srpnja drži nerealnima. Za Jutarnji list izjavio je kako "cijeli gradovi nisu upisani u zemljišne knjige". "Uz to, ako se vrijednost nekretnine bude uzimala kao kriterij oporezivanja, to će biti ogroman posao za Poreznu upravu.

Prema ranijim najavama porez na imovinu obračunavat će se na sve nekretnine u kojima se ne živi. Ministar financija Slavko Linić jučer je najavio visok porez na imovinu koja se ne koristi. Linić je stoga apelirao na vlasnike da imovinu stave u funkciju, jer će na neupotrebljavanu plaćati poreze, dok na upotrebljavanu neće, piše Novi list.

Oporezivat će se čak i vlasnici zemljišta u građevinskoj zoni ako zemljište ne stave u funkciju. Pritom, zemljište koje je ušlo u građevinsku zonu, a na njemu nije ništa izgrađeno, gubit će status i vratit će se u poljoprivredno.

Porez na imovinu plaća se u gotovo svim članicama EU, iako u različitim oblicima.

Poseban problem predstavlja vrednovanje nekretnina. Nekretnine su heterogena kategorija - ne postoje dvije posve identične nekretnine, piše Marina Kesner-Škreb (Institut za javne financije) u svojoj analizi "Što sve treba znati o oporezivanju nekretnina".

Kesner Škreb polazi od toga da bi stopa u Hrvatskoj iznosila 1,5 posto, u kojem bi slučaju za prosječan stan od oko 60 kvadrata, uz cijenu četvornog metra od 1500 eura, trebalo godišnje platiti oko 8000 kuna poreza. Za Jutarnji list upozorila je da uvođenje takvog poreza zahtijeva velike administrativne pripreme. Tumači da bi poreznu osnovicu trebala činiti neto vrijednost nekretnine. Smatra da bi se na takve stanove trebali plaćati manji porezi nego na one koji nisu pod kreditom.

Prihodi od poreza na nekretnine najčešće idu lokalnim zajednicama.

Porez na imovinu išao bi paralelno sa smanjenjem doprinosa na plaće.

Porez na imovinu zamijenio bi komunalnu naknadu koja se plaća za stanove, kuće i ostale nekretnine. Večernji list piše kako je primjerice u Zagrebu godišnja naknada za stan od 70 kvadrata oko tisuću kuna i svima je ista neovisno o kvartu i kvaliteti stana.

Večernji list piše i kako bi najavljeni porez na imovinu mogao dodatno pojeftiniti nekretnine u RH, pa bi iduća godina mogla biti prava prilika za rješavanje stambenog pitanja. Stanovi u Zagrebu pojeftinit će u 2012. godini za 10-atk posto, smatraju stručnjaci za tržište nekretnina. Tako bi realizirana cijena kvadrata trebala pojeftiniti do 1200 kuna.