DZS je tako korigirao naviše svoje prve procjene, koje su govorile o rastu izvoza u prvih pet mjeseca 2017. na godišnjoj razini za 14,8 posto, a uvoza za 8,5 posto.

Prema novim, privremenim podacima, Hrvatska je u prvih pet mjeseci ove godine na inozemna tržišta izvezla roba u vrijednosti 41,3 milijarde kuna, a uvezla za 66,9 milijardi kuna.

Uslijed takvih kretanja manjak u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom za prvih pet mjeseci iznosio je 25,6 milijardi kuna, dok je pokrivenost uvoza izvozom krajem svibnja ove godine iznosila 61,7 posto, odnosno 0,7 postotnih bodova manje nego krajem travnja.

Iskazan u eurima, hrvatski je robni izvoz u prvih pet ovogodišnjih mjeseci porastao za 17,4 posto, na 5,5 milijardi eura, uz istodobni rast uvoza za 13,7 posto, na 8,96 milijardi eura. Iz toga proizlazi da manjak u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom iskazan u eurima iznosi 3,4 milijarde eura i za 8,3 posto je veći nego u isto vrijeme lani.

Najvažniji trgovinski partneri Hrvatske i dalje su članice Europske unije, na koje se odnosi gotovo 65 posto robnog izvoza iz prvih pet mjeseci, ali i gotovo 78 posto uvoza. Izvoz u te zemlje iznosio je na kraju svibnja 3,6 milijardi eura i bio je 11,6 posto viši nego godinu ranije, a i uvoz je povećan po istoj stopi, na više od sedam milijardi eura.

Pojedinačno, Hrvatska vrijednosno najveću robnu razmjenu ostvaruje s Njemačkom, Italijom i Slovenijom. Tako je u Njemačku hrvatsko gospodarstvo od početka godine do kraja svibnja izvezlo roba za 672,5 milijuna eura, uz godišnji rast za 13,8 posto, dok je uvoz iz najvećeg europskog gospodarstva istodobno rastao 12,9 posto, na 1,45 milijardi eura.

U Italiju je izvoz roba istodobno iznosio 741,2 milijuna eura i bio 13 posto viši nego lani, a robni uvoz iz te zemlje rastao je za 9,9 posto, na 1,16 milijardi eura. Izvoz u u Sloveniju povećan je istovremeno 2,4 posto, na 613 milijuna eura, uz rast uvoza za 9,7 posto, na 957,3 milijuna eura.

Izvoz u zemlje CEFTA-e je bio na razini 932 milijuna eura te je povećan za 24 posto, dok je uvoz iz tih zemalja porastao za 21,5 posto, na 538 milijuna eura.

Promatra li se prema djelatnostima, među onima sa značajnijim udjelima u ukupnom robnom izvozu, najveći rast robnog izvoza ostvaren je u proizvodnji rafiniranih naftnih derivata - za 77,4 posto, na 363,1 milijun eura, a za 43,3 posto povećan je izvoz farmaceutske industrije, na 461,1 milijun eura.

Kod uvoza, najznačajniji se rast, od 58,4 posto, na 573,3 milijuna eura, iskazuje u djelatnosti rudarstva i vađenja, a najviše je pao, za 21,5 posto, na 27,3 milijuna eura, uvoz duhanskih proizvoda.