Vrijednost izravnih ulaganja (FDI) u svijetu prošle je godine porasla za oko 16 posto, na 1,5 bilijuna američkih dolara, pokazuje jučer objavljeno Izvješće o ulaganjima u svijetu za 2012. koje redovito priprema Konferencija Ujedinjenih naroda za trgovinu i razvoj (UNCTAD). Unatoč porastu izravnih ulaganja, njihova je razina globalno još uvijek 23 posto manja nego rekordne 2007. godine, a UNCTAD-ovi stručnjaci za 2012. predviđaju da će ove godine ulaganja imati nešto sporiji rast te da će dosegnuti 1,6 bilijuna.

Rast je zabilježen u svim trima velikim skupinama zemalja - razvijenima, zemljama u razvoju i tranzicijskim zemljama - ali u izvješću se ističe i da je bio neujednačen što se tiče sektora, načina i vrste ulaganja. I Hrvatska je u odnosu na 2010. zabilježila više izravnih stranih ulaganja, no to je više posljedica snažnoga kopnjenja ulaganja u 2010. kad ih je bilo niti 400 milijuna dolara. Lanjskih nešto manje od 1,5 milijardi dolara neto priljeva kapitala od izravnih ulaganja, naime, još uvijek je daleko manje nego što ih je bilo 2009. (3,3 milijarde), a kamoli 2008. godine (6,18 milijardi USD). UNCTAD-ovo izvješće potvrdilo je i slabašne prekogranične operacije spajanja i preuzimanja u našoj zemlji, kao i skroman skor tzv. greenfield investicija. Uz predviđanje da će se globalni tokovi FDI-a stabilizirati na razini od 1,6 bilijuna dolara, i u idućim godinama prognozira se polagani ali stalan oporavak u usporedbi s razinama prije krize - na 1,8 bilijuna dolara u 2013. te 1,9 bilijuna u 2014. No, izvješće upozorava i na rizike koji bi se tome mogli ispriječiti. To su u prvom redu krhkost svjetskog gospodarstva, nestabilnost poslovnog okruženja, nesigurnost u vezi s krizom državnih dugova i znakovi pregrijavanja u nekim brzo rastućim gospodarstvima. Na zemlje u razvoju i dalje otpada blizu polovice globalnih FDI-a, pokazalo se i u 2011. Priljev kapitala u te zemlje porastao je lani 11 posto, na 684 milijarde dolara. Skupina tranzicijskih zemalja zabilježila je porast ulaganja za petinu u odnosu na 2010., a povećanjima se ističu zemlje Azije i južne Amerike. Nasuprot tome, Afrika, odnosno najsiromašnije zemlje i prošle godine (treću godinu zaredom) bilježe pad izravnih ulaganja. U kobntekstu smjera ulaganja, lani su razvijene zemlje znatno pojačale ulagačke aktivnosti - za 25 posto, na 1,24 bilijuna dolara, a tom su porastu pridonijeli svi glavni blokovi razvijenihekonomija, od EU i Sjeverne Amerike do Japana. Ulaganja zemalja EU u najvećoj su mjeri rezultat aktivnosti spajanja i preuzimanja (M&A). Vezano uz prekogranične M&A operacije, u izvješću se općenito ističe njihov značajan porast. Lani im je vrijednost porasla čak 53 posto, na 526 milijardi dolara, čemu su značajno pridonijeli megadealovi. UNCTAD-ovo izvješće o ulaganjima uobičajeno analizira i mjere investicijske politike poduzete u 2011. koje pokazuju da većina zemalja nastavlja liberalizaciju i poticanje izravnih ulaganja. Istodobno, regulatorna uloga vlada postaje vidljivija, s rastućim udjelom ograničenja u vezi s izravnim ulaganjima u ukupnim mjerama investicijske politike. Ove godine poseban naglasak izvješće daje kreiranju investicijske politike sa sveobuhvatnim okvirom za održivi razvoj.

Ulagački mamci
Manje novih restrikcija
Da bi privukle više izravnih stranih ulaganja mnoge su zemlje i lani posezale za regulatornim promjenama. Njih 52 od 67 bile su poticajne za ulaganja, a 15 ih je imalo restriktivni karakter. Godinu prije trećina je promjena bila nepoticajna za FDI, što je bio odgovor pojedinih vlada na krizu, kroz zaštitu vlastite industrije i gospodarstva.