Saborski su klubovi najavili su da neće podržati izvješća Programskog vijeća i Ravnateljstva HRT-a za 2008., a oporba je još jednom vladajuće optužila za blokadu izbora ravnatelja HRT-a, dok je Goran Beus Richembergh (HNS) pozvao predsjednika Programskog vijeća Zvonka Milasa da podnese ostavku jer Vijeće nije u stanju izabrati ravnatelja.

Milas je uvodno rekao da je djelovanje HRT-a u zadnje vrijeme bilo obilježeno nesuglasicama i narušenim međuljudskim odnosima u Informativnom programu HTV-a, što je dovelo i do promjena u kadrovskoj politici.

Vraćanje Hloverke Novak Srzić na funkciju v.d direktorice programa HRT-a objasnio je "čisto profesionalnim razlozima", ističući da je ona na tu dužnost izabrana zbog dugogodišnjeg rada na televiziji, te da će tu biti do izbora novog vodstva kuće.

Milas je rekao da Vijeće ne bježi od odgovornosti za tri neuspjela pokušaja izbora glavnog ravnatelja HRT-a s punim mandatom, ali i naglasio da privremeno vodstvo nacionalnog radija i televizije dobro odrađuje svoj posao. "HRT ide ka stabilizaciji, makar financijskoj, nadam se uskoro i programskoj", dodao je.

Beus Richembergh (HNS) paradoksalnom je ocijenio krizu u kojoj se HTV nalazi, budući da je, kaže, riječ o najuglednijoj javnoj televiziji u regiji, a uvjeren je da je tu krizu izazvala politika.

Iako Milasa ne smatra krivim za to, Beus je od predsjednika Vijeća zatražio da podnese ostavku, po uzoru na troje svojih kolega, jer je "jasno da Vijeće nije u stanju izabrati ravnatelja".

"Mi nismo kolektivno ušli u Programsko vijeće i ne pada mi na pamet nikakva kolektivna ostavka", uzvratio mu je Milas.

Naglasio je da Vijeće ima pretpostavke da djeluje u skladu sa zakonom. "Mi imamo kvorum, iako neke krucijalne odluke nećemo moći donijeti, ali zato ćete nam vi ovdje pomoći", rekao je.

Beusov poziv Milasu da da ostavku odbacio je i Krunoslav Markovinović (HDZ). "Ljudi iz opcije kolege Stazića dali su ostavke, a ovi koji ostaju u Programskom vijeću, trebali bi biti krivi za sve", rekao je Markovinović, optuživši dio članova Vijeća za ucjene.

"Jedna članica ne dolazi na Vijeće zbog ovog, druga zbog onog, svi su uvrijeđeni i povrijeđeni", kazao je.

Ljubica Lukačić (HDZ) objasnila je da HDZ neće podržati izvješća, jer su uvjereni da brojke iz izvješća Ravnateljstva ne odgovaraju stvarnom stanju, na što je Antun Vujić (SDP) uzvratio da ga "čudi što Klub HDZ-a neće podržati izvještaj, iako je on odličan rezultat djelovanja tog kluba".

Vladajuće je optužio da su paralizirali Programsko vijeće i saborski Odbor za medije, jer "protivno zakonu, nisu dopustili izbor članice Vijeća".

Naglasio je da je, unatoč poteškoćama, HTV dobra televizija, koja ima 60 posto javnog programa, dok ga ostale televizije imaju tek 10 posto.

Ustvrdio je i da novi zakon o HRT-u, koji je u proceduri, javnu televiziju želi dovesti pod izravnu upravu vlade i kazao kako je mu je "nejasno zašto se HTV pokušava dovesti u krizu i staviti pod političku moć koja je varljiva - može biti ovakva ili onakva".

Vujić je ustvrdio da postoje agresivni komercijalni interesi spram javne televizije", a Ravnateljstvu i Programskom vijeću spočitnuo je što u izvješćima ne spominju najavu smanjenja rtv pristojbe, o čemu bi, smatra, "javna televizija imala što reći".

V.d. ravnatelja HRT-a Josip Popovac odgovorio je da HRT kao sustav ne može opstati uz planirano smanjenje pretplate.

"Uz gubitak od 300 milijuna kuna, nema tog menadžmenta koji će uspjeti da HRT opstane kao javni servis i zadovolji sve zakonske funkcije", rekao je Popovac.

Marijana Petir (HSS) HTV-u zamjera pristranost i neobjektivnost u informativnom, ali i drugim programima, čije urednike proziva za "ideološku isključivost".

"Pokazalo se da HTV nije učinio dovoljno napora da zaštiti većinu i vrijednosni sustav te većine u svom programu, a to dovodi u pitanje ulogu javne televizije", rekla je Petir, koja HTV-u zamjera što je u dječjem programu emitirala emisiju "Putovanje onkraj ulice" i film "Istina o Jane", kojima se, tvrdi Petir, propagira homoseksualno ponašanje.