Ukupni prihodi državnog proračuna u prvom polugodištu iznosili su 79,3 milijarde kuna, a rashodi 82,8 milijardi kuna te je manjak državnog proračuna i u prvom polugodištu iznosio 3,5 milijardi kuna ili 0,7 posto BDP-a, izvijestio je u četvrtak na sjednici vlade ministar financija Marko Primorac.

On je predstavio polugodišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2022. godine, koji je vlada prihvatila i poslala ga u sabor.

Ukupni polugodišnji prihodi državnog proračuna kuna veći su u odnosu na prvo lanjsko polugodište za sedam posto, a rashodi su manji za 1,4 posto, rekao je Primorac.

Izvanproračunski korisnici državnog proračuna iskazali su višak od 1,2 milijarde kuna ili 0,3 posto BDP-a, a lokalna i područna te regionalna samouprava i županijske uprave za ceste zabilježile su višak od 2, 2 milijarde kuna odnosno 0,5 posto BDP-a.

Ministar Primorac istaknuo je da makroekonomski pokazatelji u prvom polugodištu ukazuju da nepovoljne globalne okolnosti u vidu prije svega gospodarskih posljedica ruske invazije na Ukrajinu i naglašene inflacijske pritiske, zasad nisu ozbiljnije ugrozile rast hrvatskoga gospodarstva.

Podsjetio je da je BDP u prvom polugodištu realno porastao za 7,4 posto u odnosu na prošlu godinu, a industrijska proizvodnja porasla je za 2,8 posto.

Ukupan broj noćenja turista porastao je za 128 posto, a u prvom polugodištu ostvaren je i rast broja osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 2,6 posto, što, kako je rekao, ukazuje na povoljne trendove na tržištu rada.

Dodao je da je prosječan broj registriranih nezaposlenih u prvom polugodištu bio 120,3 tisuće i manji je za 19,5 posto u usporedbi s istim razdobljem 2021.

Inflacija je u prvom polugodištu iznosila 8,6 posto, a njezinom rastu najviše je pridonio međugodišnji rast cijena hrane i bezalkoholnih pića, za 12,5 posto te energije, 16,3 posto, ponajviše kao rezultat viših cijena goriva i maziva koji su poskupjeli za 28,6 posto.