Dok se u Meksičkom zaljevu i dalje buši unatoč velikim troškovima i riziku, jedno naftno polje u središnjoj Aziji spremno je za proizvodnju dvije trećine dnevnog kapaciteta čitavog zaljeva uz znatno manju štetu za okoliš.

No, i trideset godina nakon što je otkriveno naftno polje Tengiz napreduje dvostruko sporije. Za to treba okriviti geopolitiku, a ne geologiju. Problem s poljem Tengiz, čiji je glavni operator američka tvrtka Chevron, nije vezan uz crpljenje nafte. Preko 100 izvora već je uspješno izbušeno u pustinjskom dijelu zapadnog Kazahstana, u blizini Kaspijskog jezera. Pravi je izazov u plasiranju nafte na tržište. Naftno polje Tengiz, jedno od najvećih poznatih izvora nafte, povezano je s naftovodom dugačkim 1500 kilometara koji vodi do Crnog mora, a ruska ga vlada već godinama ne želi proširiti. Od tog stava ne odustaju unatoč činjenici da je Chevron u ruskom naftovodu manjinski partner, Kaspijskom naftovodnom konzorciju (CPC), koji je prije desetak godina obećao da će udvostručiti kapacitete prijenosa čim se ukaže potreba. Stoga danas, umjesto 600.000 barela dnevno koje su zamišljene projektom, Chevron crpi tek 420.000 barela putem CPCova naftovoda do Crnog mora, najbliže međunarodne transportne točke.“Da je Chevron uspio ostvariti svoje ciljeve i da je sve teklo glatko, CPC bismo proširili već prije pet godina”, kaže Guy Hollingsworth, izvršni direktor Chevrona za Europu i Aziju. Rusija je kao partner odbila planove proširenja naftovoda, no traži ulagače i međunarodnu potporu za izgradnju novog, odvojenog naftovoda koji bi služio kao kopnena veza između Crnog i Sredozemnog mora. Osim nadzora transporta nafte u regiji, Rusija želi zaobići pomorski prijevoz tjesnacem Bosporom koji je uobičajena ruta za prijevoz od Crnog mora. Dio nafte koji se ne može prenijeti putem naftovoda prevozi se brodovima Kaspijskim jezerom i željeznicom do Crnog mora, što je izrazito velik trošak. Zbog toga je Chevron postao najveći partner kazahstanske željeznice. Neizvjesnost oko širenja naftovoda CPCa podsjetnik je da globalna politika može biti jednako pogubna za proizvodnju nafte kao i šteta okolišu u SADu. U godinama koje su uslijedile nakon raspada Sovjetskog saveza, mnogi su se nadali da će kaspijska regija postati novi Perzijski zaljev, da će se tvrtke i države silno obogatiti i da će se naftni tokovi preusmjeriti od Bliskog istoka ovamo. Kaspijsko područje “je uspješno, ali nije dosegnulo tako prenapuhana očekivanja”, kaže Svante E. Cornell, ravnatelj Instituta za središnju Aziju i Kavkaz Fakulteta za međunarodnu znanost na Sveučilištu Johns Hopkins. “Dio problema leži u tome što ruska vlada ne želi proširiti naftovod”, kaže Cornell. Ruske vlasti kažu da će konačna odluka o širenju CPCova naftovoda biti donesena najesen. Ian MacDonald, potpredsjednik Chevrona za prijevoz u Europi i na Bliskom istoku, kaže da se već pregovaralo o radovima na proširenju naftovoda. Međutim, Chevronovo naftno polje Tengiz i dalje ne posluje s punim potencijalom. Ne buše se novi izvori, a od 107 postojećih plodnih izbora, devet ih je netaknuto. Zaobljene cijevi izviruju iz pijeska i čekaju da počnu crpiti naftu.