Posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju ponovno intenziviranje negativnih trendova u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom. Nakon što je u siječnju izvoz zabilježio godišnji rast od 14,7%, prekinuvši time trinaest mjeseci dugi trend pada, u veljači su ponovno do izražaja došla nepovoljna kretanja pa je robni izvoz iznosio 585 milijuna eura, odnosno 19,4% manje nego u istom mjesecu prošle godine. Osim toga, prekinut je trend većeg pada uvoza od izvoza.

Naime, uvoz roba u veljači je iznosio 1,1 milijardu eura, što je 13,5% manje nego u veljači 2009. godine. Posljedično, pokrivenost uvoza izvozom nešto se smanjila u usporedbi s prethodnim mjesecom te iznosi 55,3%, dok je u siječnju iznosila 61,7 posto. Smanjena uvozna aktivnost i dalje je posljedica relativno slabe domaće potražnje, dok razmjerno visoka stopa pada izvoza ukazuje da inozemno tržište još uvijek nije dovoljno oporavljeno da bi se potražnja za dobrima iz Hrvatske povećala. Deficit robne razmjene u veljači je iznosio 472 milijuna eura, što je 4,9% manje nego na kraju veljače prošle godine. Navedena stopa smanjenja deficita najmanja je u posljednjih trinaest mjeseci.

U prva dva mjeseca ove godine robni izvoz je bio 5% manji nego u istom periodu 2009. godine, dok je robni uvoz u promatranom razdoblju zabilježio pad od 12,1 posto. Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD), u prva dva mjeseca ove godine u prerađivačkoj industriji, koja čini gotovo 90% ukupne robne razmjene, zabilježen je pad izvoza od 2,2% te pad uvoza od 18% u odnosu na prva dva mjeseca prošle godine. I u ostalim je djelatnostima zabilježen pad i uvozne i izvozne aktivnosti.

U nastavku bi se godine robna razmjena s inozemstvom trebala početi oporavljati, što će ponajviše ovisiti o kretanju domaće i inozemne potražnje. I dok se inozemna potražnja, iako sporo, ipak počela oporavljati, oporavak domaće potražnje još je neizvjestan, a prvenstveno će ovisiti o oporavku na tržištu rada i, posljedično, povećanju raspoloživog dohotka kućanstava.