Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović izjavio je u četvrtak da će pokretanja proizvodnje u rafineriji u Rijeci biti sukladno najavljenoj dinamici te vjeruje da će ona ponovno započeti s radom kako je Ina i najavila, krajem ovog ili početkom idućeg mjeseca.

"Što se tiče pokretanja rafinerije u Rijeci, to ide sukladno najavljenoj dinamici", istaknuo je Filipović odgovarajući na pitanje novinara nakon panela održanog u sklopu konferencije "Hrvatska na putu u OECD: Što donosi članstvo?".

"Vjerujem da ste od Ine dobili poziv da će se krajem ovog mjeseca ili početkom sljedećeg otići tamo, prema tome očekujem da bude sve kao što je najavljeno", rekao je.

U projekt nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka Ina ulaže više od četiri milijarde kuna, a uz izgradnju novih postrojenja, od kojih je najvažnije postrojenje za obradu teških ostataka, bit će rekonstruirana i postojeća postrojenja. Rad riječke rafinerije obustavljen je u studenom lani, a radovi bi trebali biti gotovi u travnju.

Vodi se dijalog s EK oko opomene u vezi uredbe o plinu

Novinari su Filipovića pitali i o opomeni Europske komisije (EK) Hrvatskoj zbog uredbe o plinu iz hrvatskih bušotina. Hrvatska je, naime, u srijedu dobila službenu opomenu zbog ograničavanja izvoza plina mjerama koje nisu u skladu s pojedinim člancima Ugovora o funkcioniranju EU-a (UFUE) i direktive o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište prirodnog plina.

Hrvatska ima dva mjeseca da odgovori i ukloni nedostatke, a ako ne dobije zadovoljavajući odgovor, Komisija joj može uputiti obrazloženo mišljenje.

Komisija je, naime, ovlaštena poduzimati pravne radnje protiv države članice koja ne poštuje svoje obveze iz zakonodavstva EU-a i jednom mjesečno donosi odluke o povredama europskog zakonodavstva. Postupak započinje slanjem "službene opomene". Ako se u tom prvom koraku ne riješi problem Komisija šalje "obrazloženo mišljenje", a ako ni tada nema rezultata slijedi treći korak - tužba pred Sudom EU-a.

"Vodimo dijalog s EK, oni su postavili neka pitanja na koja ćemo odgovoriti", rekao je Filipović navodeći kako je suština to da je prošle godine više od 120 tisuća hrvatskih građana ostalo bez plina.

Nije bilo nikakvog rješenja za građane i zato smo hrvatski plin odlučili ostaviti u Hrvatskoj i usmjeriti građanima, kazao je Filipović. "Na takav način nije onemogućen izvoz plina preko LNG-a, sve naše susjedne zemlje dobile su maksimalnu podršku od Hrvatske, prema tome nastavit ćemo dijalog s EK i to je to", rekao je.

Upitan očekuje li da bi to moglo završiti na sudu EU odgovorio je da ne očekuje. "Napravili smo sve ono što je bilo u tom trenutku razumno i u skladu sa svim zakonskim propisima", kazao je.

Na pitanje novinara smatra li da više neće biti potrebe za tom mjerom kazao je da će se vidjeti. "Pratit ćemo kretanja na tržištu i cijene plina i općenito situaciju. Međutim, moramo biti na oprezu, još uvijek ruska agresija na Ukrajinu traje i dok god energetska kriza traje moramo voditi računa i kontinuirano pratiti situaciju", rekao je Filipović.