Prema podacima DZS-a o kretanju robne razmjene Hrvatske s inozemstvom, robni je izvoz u prosincu iznosio 780 milijuna eura, što je 10,6% više nego u prosincu 2012. godine. Robni je uvoz u istom mjesecu iznosio 1,14 milijarde eura, što je 1,7% više nego u prosincu 2012.

Tijekom 2013. godine izvoz roba bio je 6,7% manji nego u 2012. S ukupnim iznosom od 8,98 milijardi eura u 2013. robni je izvoz na razinama iz 2007. odnosno na razinama je iz pretkriznih godina. Potonje potvrđuje preusmjeravanje domaćih poduzeća na izvozna tržišta i iskorištavanje jedinstvenog europskog tržišta.

S obzirom da je tečaj EUR/HRK u 2013. bio na višoj razini nego u 2012. godini, izvoz roba je u kunskom izrazu zabilježio blaži pad od 6,1% u odnosu na 2012. Robni je uvoz u 2013. iznosio 15,8 milijardi eura, što je 2,5% manje nego u 2012. te čak 4,5 milijardi eura manje nego u pretkriznoj 2008. godini. S obzirom na blaži pad uvoza roba uz snažniji pad izvoza, pokrivenost uvoza izvozom na razini cijele godine iznosila je 56,8%. Manjak vanjskotrgovinske razmjene u promatranom periodu dosegnuo je 6,82 mlrd. eura i 3,6 posto je viši no u 2012.

Najizraženiji negativan doprinos smanjenju izvoza ostvaruju tradicionalno najjače izvozne grane kao što je brodogradnja (pad proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava), čije se izvoz u 2013. godini u odnosu na godinu prije nominalno i više nego prepolovio, zatim proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda te prehrambena industrija.

Takva su kretanja u našim najvećim izvoznim poduzećima (iz grana poput brodogradnje i petrokemije) rezultat procesa restrukturiranja nakon gubitka izdašnih državnih potpora. Nadalje izgubljen je povlašteni položaj na tržištu CEFTA-e, čime je smanjena konkurentnost ponude izvoznika iz djelatnosti prehrambene industrije.

S druge strane olakšana je ponuda roba i usluga iz ostalih članica EU-a na lokalnom tržištu, što je ograničilo mogućnosti za rast prodaje domaćih poduzeća. Kad se iz izvoza izuzme proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava, pad je u 2013. godini u odnosu na 2012. iznosio 2,8% godišnje, a ako izuzmemo i proizvodnju koksa i rafiniranih naftnih proizvoda robni izvoz je u promatranom razdoblju bio niži za 1,6%.

Obzirom da proces predstečajnih nagodbi kao i restrukturiranje nedovoljno konkurentnih izvoznih poduzeća nije još dovršen, ni u slijedećim razdobljima ne očekujemo rast proizvodnje i izvoza roba. Negativan doprinos izvoza roba u ovoj godini mogao bi djelomično biti ublažen izvozom usluga. Međutim, mogućnosti za povećanje izvoza usluga preko povećanja turističke ponude i transporta iziskuju značajno povećanje investicija u prethodnom razdoblju.