Poduzetnici imaju investicijski potencijal, spremne projekte i njihova ulaganja mogu potaknuti gospodarski rast, istaknuto je u utorak na konferenciji "Mogućnosti EU fondova za poduzetnike - novo programsko razdoblje 2021.- 2027. godine" u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).

Iz HUP-a su istaknuli važnost usmjeravanja sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u minimalnom iznosu od 50 posto privatnom sektoru. Za razliku od investicija u javni sektor koja osim EU sredstava iziskuju i dodatna ulaganja iz državnog proračuna, privatni sektor će sva bespovratna sredstva dalje multiplicirati kroz dodatna ulaganja što će dodatno potaknuti rast BDP-a, smatraju poslodavci.

Ulaganje u privatni sektor donijet će najveću zaposlenost i osigurati dugoročno konkurentno gospodarstvo, rekao je predsjednik HUP-a Mihael Furjan.

Pritom je napomenuo i kako je u prethodnom višegodišnjem financijskom okviru velika većina EU sredstava završila u javnom sektoru, i to primarno u infrastrukturnim projektima.

"Iako smo svjesni važnosti unapređenja infrastrukture u času u kojem je gospodarstvo teško pogođeno posljedicama pandemije i dodatno uzdrmano snažnim potresima, moramo biti svjesni da nas iz duboke krize jedino mogu izvući investicije u privatnom sektoru", poručio je Furjan i dodao da je realni sektor taj koji može u kraćem vremenu osigurati nova zapošljavanja, očuvanje radnih mjesta, brže stope rasta, a time i utjecati na socijalnu i zdravstvenu zaštitu i bolju kvalitetu života građana.

Svaka potpora u privatni sektor znači da se EU novcu dodaju i privatne investicije, rekao je i poručio da su poduzetnici spremni ulagati vrijeme i novac u gospodarski oporavak, ali im je potreban inicijalni zamašnjak koji može osigurati država.

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Nataša Tramišak je kazala kako novo programsko razdoblje 2021.-2027. daje nove mogućnosti za ulaganje u razvoj gospodarstva, ulaganje u malo i srednje poduzetništvo upravo u vidu korištenja pametnih i zelenih tehnologija.

U novom programskom razdoblju, kako je navela, ići će se u smjeru pametne i zelene transformacije gospodarstva, a tu se otvaraju mogućnosti za korištenje više od 55 posto sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj.

"Za IRI 2 natječaj pronašli smo pola milijarde kuna vrijednosti sredstava kroz uštede u okviru drugih ugovorenih projekata. Pokušavamo s Europskom komisijom dogovoriti da nam tu realokaciju dopusti", naglasila je Tramišak.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Čorić je rekao da su na istoj strani s poduzetnicima, slaže se da najveći dio sredstava treba usmjeriti realnom sektoru te se u tom smjeru razgovara s europskim kolegama.

"Ekonomski oporavak i tranzicija k zelenom gospodarstvu mora biti prioritet, iako pristup pri tome treba biti balansiran", istaknuo je.

Dodao je i kako se inzistira na projektima koji osiguravaju infrastrukturnu podlogu za daljnji razvoj gospodarstva te onima koji su u visokoj fazi dovršenosti.

"Najveći multiplikativni učinak je ona kuna koja je usmjerenja u realno gospodarstvo i zato na tome inzistiramo na našim internim sastancima", rekao je Ćorić.

Dopredsjednik HUP-ICT Hrvoje Balen je ministrove riječi ocijenio ohrabrujućim, dobrim korakom za daljnje razgovore, ali istaknuo i kako je "vrag je u detaljima".

"Zanima nas saznati točno što će činiti postotak koji je najavljen od premijera, jer ako taj postotak ne bude usmjeren u pravi privatni sektor, nećemo uspjeti stvoriti nova radna mjesta", rekao je, napominjući i kako javna nabava, o kojoj se puno govori, ne može biti poticaj hrvatskom gospodarstvu.

"Do sada smo bili uključeni kao promatrači i ne znamo što se u Planu oporavka zapravo nalazi. Čini se da postoje kratki spojevi između samih ministarstava, a sve se drži u tajnosti što kod nas poduzetnika kreira nepovjerenje. Očekujemo da nas se aktivnije uključi u izradu Plana", poručio je Balen.

Predsjednica HUP- Udruge profesionalaca za fondove EU Ana Fresl je podsjetila da je HUP u veljači proveo anketu među 1.700 poduzetnika na temu povlačenja sredstava iz fondova EU koja je pokazala da poduzetnici imaju spremne projekte.

Projekti se, kako je navela, odnose većinom na digitalnu transformaciju, proširenje kapaciteta, modernizaciju proizvodnje i nove tehnologije. Anketa je pokazala i da bi 80 posto ukupnih sredstava trebalo biti bespovratno.

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović je kazao kako Vlada digitalnu transformaciju vidi kao temelj razvoja Hrvatske te kako će na brzinu prilagodbe uvelike utjecati konkurentnost naše radne snage.

"Potrebno nam je snažnije usklađivanje vještina radne snage s potrebama tržišta rada kroz poboljšanje suradnje dionika na tržištu rada s naglaskom na sustav obrazovanja", rekao je, dodajući i kako se namjerava uložiti i značajna sredstva kroz Nacionalni plan oporavka i ESF+ u unaprjeđenje ljudskih potencijala i jačanje cjeloživotno usavršavanje i unapređivanje vještina.