Hrvatsko gospodarstvo će u 2024. godini porasti za 3,3 posto, dok će u 2025. rast usporiti na 2,8 posto, prognoze su glavnih ekonomista četiri najveće hrvatske banke u sklopu najnovijih "HUB Izgleda" objavljenih u petak.

Kao se navodi u HUB-ovoj objavi, ekonomisti banaka i ekonomisti u Europskoj komisiji su potkraj prošle godine podcijenili rast za 2023. godinu, a isto vrijedi i za ranije procjene za ovu godinu, koje su prognozirale rast hrvatskog gospodarstva u ovoj godini za 2,5 posto,

"Iako ishod za ovu godinu još ne znamo - znamo tek da je realni BDP u prvom tromjesečju rastao po stopi od 3,9 posto - prilično smo sigurni da će ovogodišnji gospodarski rast premašiti ranija očekivanja. Sukladno tome, najnovije su prognoze revidirane prema gore. Europska komisija je u proljetnim prognozama podigla očekivanu stopu rasta za Hrvatsku na 3,3 posto, a prosjek glavnih ekonomista hrvatskih banaka iz ovih HUB Izgleda podudara se sa stavom ekonomista Europske komisije", istaknuli su iz HUB-a.

Prema procjenama hrvatskih ekonomista, gospodarski rast će u 2024. prvenstveno biti pogonjen osobnom potrošnjom, koja bi trebala u prosjeku porasti za 4,5 posto, pri čemu najmanje optimistični ekonomist prognozira da rast od 3,9 posto, a najoptimističniji za 5,1 posto. Slijede investicije, čija je očekivana stopa rasta 3,8 posto, dok bi izvoz trebao porasti za 2,7 posto.

"Uz smirivanje inflacije oko 3,2 posto i dvoznamenkasti rast prosječne nominalne plaće, neizbježan je snažan doprinos osobne potrošnje rastu. No, dio rasta plaća povezan je s povećanim državnim izdacima i deficitom", kažu iz HUB-a, pri čemu ekonomisti u prosjeku očekuju da će deficit opće države iznositi oko 2,5 posto BDP-a.

U 2025. daljnji pad stope nezaposlenosti i usporavanje inflacije

Kada je, pak, riječ o prognozama za 2025., HUB je prognozira rast od 2,8 posto, a Komisija od 2,9 posto. "Usporavanje u 2025. ne bi trebalo biti osjetno", kažu iz HUB-a,

Ekonomisti prognoziraju da će doprinos izvoza, čiji se rast očekuje po stopi od 3,6 posto, preuzeti primat u odnosu osobnu potrošnju, čiji bi rast mogao usporiti na oko tri posto, dok bi investicije mogle imati sličan doprinos kao i u ovoj godini.

Prognoziraju daljnji pad stope nezaposlenosti, s 5,7 posto u ovoj na 5,4 posto u idućoj godini, dok bi inflacija trebala dodatno usporiti, na oko 2,6 posto. Tu je i prognoza osjetno sporijeg rasta plaća nego u ovoj godini, za 5,6 posto, ali i isto tako i osjetno manjeg deficita proračuna, od 0,8 posto BDP-a, što bi trebalo dovesti omjer javnog duga ispod praga od 60 posto.

Upitani kako vide buduće odluke Europske središnje banke (ESB) o kamatnim stopama, ekonomisti su složni da se u ovoj godini mogu očekivati još dva spuštanja od po 25 baznih bodova, što bi temeljnu kamatnu stopu svelo na 3,25 posto na kraju godine.

Inače, predsjednica HUB-ova kluba glavnih ekonomista hrvatskih banaka je Ivana Jović iz Privredne banke Zagreb (PBZ), zamjenik joj je Hrvoje Dolenec iz Zagrebačke banke (Zaba), a u Klubu su i Alen Kovač iz Erste banke te Zrinka Živković-Matijević iz Raiffeisen banke. Najnovija anketa među njima provedena je tijekom lipnja ove godine, a rezultate je obradila Arhivanalitika.