"Srpanj, sada i dobar dio kolovoza, što se tiče fiksaliziranih računa, pokazuje nešto malo bolju sliju nego što smo originalno očekivali, ali nije namjera išta uljepšavati, godina je takva kakva je", rekao je Marić novinarima ispred Banskih dvora pred sjednicu užeg kabineta Vlade.

Ministar financija najavio je da će detaljnije izvješće o izvršenju proračuna, prihodima i rashodima te fiskalizaciji biti predstavljeni na sutrašnjoj sjednici Vlade, prvoj nakon ljetnog odmora.

Upitan što se može očekivati na jesen, s obzirom i na traženja gospodarstvenika da se nastavi s određenim mjerama pomoći, što će biti s moratorijem na provedbu ovrha i sl., Marić je odgovorio kako određene mjere za tzv. posebne okolnosti imaju svoj vijek trajanja. "Moramo osigurati funkcioniranje države, sustava, likvidnosti cijelog gospodarstva. Poduzeli smo određene mjere, koje imaju jak nekonvencionalni pristup, država je isplaćivala potpore, odgađala poreze i davanja, ali sve ima vijek trajanja", rekao je.

Podsjetio je i da je Vlada produljila rokove za neprovedbu ovrha te da i to ima svoji vijek. Vlada je, naime, na sjednici sredinom srpnja do 18. listopada ove godine produljila rok trajanja posebnih okolnosti, koji se odnosi na zastoj u provedbi ovrhe nad novčanih sredstvima građana i fizičkih osoba, kao i na provedbu svih ovršnih postupaka.

"Pratimo situaciju, kao što činimo cijelo vrijeme od početka krize. Sada je pred nama što se tiče gospodarskog i financijskog dijela nekoliko važnih koraka - priprema proračuna za iduću godinu, nešto poreznih izmjena", rekao je ministar financija, najavljujući da će porezne izmjene, čije je stupanje na snagu predviđeno početkom iduće godine, biti predstavljene idućih dana.

Najavio je i kako će Vlada na sjednici vjerojatno početkom rujna izići i s najnovijim projekcijama gospodarskih kretanja.

Vlada je zadnje projekcije iznijela krajem travnja ove godine u Programu konvergencije za 2020. i 2021. godinu, a u njima je za ovu godinu projicirala pad BDP-a za 9,4 posto, a za 2021. oporavak po stopi od 6,1 posto. Prema tim projekcijama, manjak proračuna opće države u ovoj bi godini iznosio 6,8 posto BDP-a, dok bi se u 2021. smanjio na 2,4 posto BDP-a, a očekuje se i povećanje udjela javnog duga u BDP-u u 2020. za 13,5 postotnih bodova, na 86,7 posto BDP-a, ponajviše zbog povećanih potreba za zaduživanjem uslijed negativnog fiskalnog učinka uzrokovanog pandemijom koronavirusa. U 2021. se pak, prema projekcijama s kraja travnja, očekuje da će udio javnog duga u BDP-u pasti za 3,5 postotnih bodova, na 83,2 posto BDP-a.

Novac iz EU-a nije namijenjen krpanju proračunskih rupa

Odgovarajući danas ispred Banskih dvora na pitanja novinara, ministar financija je podsjetio i kako oko 22 milijarde eura novca koji bi Hrvatskoj u idućem razdoblju iz fondova EU nije namijenjen "krpanju proračunskih rupa".

Iz višegodišnjeg financijskog okvira u idućih sedam godina riječ je o oko 12 milijardi eura, a to kao i do sada znači uplate u godišnji proračun EU-a, povlačenje sredstava temeljem projekata različitih namjena. Oko 10 milijardi eura predviđenih za Hrvatsku iz Fonda za oporavak rasporedit će se na vremensko razdoblje od četiri godine, s naglaskom na prve dvije godine i također se vezuje uz reforme i investicije, podsjetio je Marić.