Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac izjavio u petak da se nada da će odaziv građana u novom krugu upisa "narodnih" trezorskih zapisa biti jednako dobar kao i u ostalim izdanjima.

Građani od danas, naime, imaju novu priliku za ulaganje u državne vrijednosne papire, po već sedmi puta u proteklih nešto više od godinu i pol dana, od čega po peti put u trezorske zapise.

Ciljani nominalni iznos izdanja je 1,2 milijarde eura, godišnji prinos iznosi 3,15 posto, razdoblje uplata za građane završava 15. studenoga do 11 sati, nakon čega će se, 19. studenoga od 9 do 11 sati, održati i drugi krug upisa, namijenjen institucionalnim investitorima. Datum izdanja "trezoraca" bit će 21. studenoga, a datum dospijeća 20. studenog 2025. godine.

Kako je već poznato, trezorski zapisi se kupuju uz popust, što znači da će ukupna cijena pri izdanju jednog trezorskog zapisa biti 969,54 eura, a građani će po dospijeću dobiti 1.000 eura za svaki zapis, što znači da će moći zaraditi 30,46 eura.

Umjesto uobičajenog ponedjeljka, petak je za početak upisa trezorskih zapisa odabran kako bi se uskladilo dospijeće trezorskih zapisa koji su izdani u studenom lani, tako da svi građani koji se odluče na reinvestiranje i kupnju novih "trezoraca" imaju priliku to učiniti, izjavio je Primorac u Ministarstvu financija, nakon sastanka s predsjednicom Grupe Europske investicijske banke Nadiom Calviño.

Kada je riječ o ciljanom iznosu, kazao je ministar, Ministarstvo financija zadržava pravo prihvaćanja većeg ili manjeg iznosa ponuda. Prinos od 3,15 posto je nešto niži od onog u studenom lani, no smatra ga primjerenim, pri čemu napominje da je odmah u početku odlučeno da se "trezorci" i obveznice namijenjeni građanima izdaju po tržišnim uvjetima.

Od ovoga upisa je na platformi eRiznica omogućena usluga reinvestiranja, što bi po Primorčevim riječima građanima trebalo olakšati upisivanje trezorskih zapisa.

Cilj izjednačiti porezni tretman dugoročnog i kratkoročnog najma

Odgovarao je i na pitanja novinara oko povećanja poreznog opterećenja za iznajmljivače u turizmu, koji tvrde da će zbog toga "propasti", a pojedini najavljuju i rad "na crno" te bojkot turističke zone.

Naime, novim krugom porezne reforme, od 1. siječnja će se primjenjivati novi rasponi za utvrđivanje visine paušalnog poreza od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova. Sukladno indeksu turističke razvijenosti, općine i gradovi će donositi odluku o visini paušalnog poreza po krevetu u turizmu u propisanim granicama. Taj raspon će iznositi između 150 i 300 eura za najrazvijenije jedinice, za one u drugoj skupini od 100 do 200, trećoj od 30 do 150, a u najnerazvijenijim turističkim područjima od 20 do 100 eura po krevetu.

Primorac je istaknuo da su to isključivo prihodi lokalnih jedinica, koje će sukladno svojim odlukama i prikupljati porezne prihode. "Taj porez na dohodak, u fiskalnom smislu, nema apsolutno nikakve veze sa središnjom državom", izjavio je.

Kazao je i da su "prijetnje radom na crno" besmislene, a i da se općenito ne može govoriti o "udaru" na iznajmljivače, već o tome da je porezni tretman kratkoročnog najma u Hrvatskoj bio prilično "blagonaklon", od oko tek oko dva posto, dok primjerice za dugoročni najam ono iznosi 8,4 posto.

"Cilj je bio prije svega izjednačiti porezno opterećenje dugoročnog i kratkoročnog najma, jer smo smatrali da najam, u smislu izvora dohotka, treba biti jednako tretiran i oporezovan, neovisno o tome radi li se o dugoročnom ili kratkoročnom najmu", izjavio je Primorac.

"Svjesni smo da postoje ljudi koji teško žive"

Upitan o podacima Eurostata po kojima dvije trećine Hrvata "krpa kraj s krajem", dok to primjerice u Sloveniji iznosi oko 40 posto, Primorac je rekao da su u Vladi svjesni činjenice kako još uvijek postoje ljudi koji teško žive, svi bi voljeli da ta situacija bude puno bolja i Vlada će se truditi da to tako i bude.

Primorac je pritom pobrojao i niz mjera kojima je Vlada dosad nastojala zaštititi najugroženije građane, primjerice putem ograničavanja cijena energenata, rasterećenjima u sustavu doprinosa za mirovinsko osiguranje, ograničenjima cijena "košarice" osnovnih proizvoda, kao i dohodovnim potporama za primatelje tzv. minimalne zajamčene naknade te umirovljenike, kojima su u više navrata povećavane i mirovine.

Apostrofirao je i značajan napredak u proteklih osam godina u smislu povećanja minimalne plaće, rasta prosječne i medijalne plaće, prosječne mirovine, kao i brojnih naknada.

Istina je da su građani istovremeno bili suočeni s inflatornim pritiscima, međutim kumulativno gledano, puno značajnije od inflacije su rasli gore pobrojani pokazatelji, kazao je Primorac.