Udio loših kredita banaka u ukupnim plasmanima smanjio se na 14,99 posto krajem lipnja. U publikaciji ′Pregledi′ Hrvatske udruge banaka (HUB) ističu da je to posljedica pada loših kredita kod stanovništva, ali i još jačeg smanjenja kod poduzeća. Hrvatska se tako nalazi uz Irsku i Italiju, a blizu je Crne Gore, BiH i Srbije, što znači da se sličnost ekonomskih i strukturnih problema odražava i u omjeru loših kredita, napominju u HUB-u. Pokrivenost loših kredita ispravcima vrijednosti i rezervacijama, što je svojedobno i MMF tražio HNB-a, počela je brže od 2013. postroženjem regulative, a regulativa je danas takva da stopa pokrića raste inercijom unatoč oporavku portfelja. Sa 50 posto krajem 2014., pokrivenost je kod kredita tvrtkama dosegnula 59,7 posto.

Oporavak dužnika zbog izlaska iz krize i jače gospodarske aktivnosti rezultirala donijela je urednije servisiranje dugova, no padu loših kredita značajno su pridonijeli specijalisti za restrukturiranje koji bankama nude otkup. "Njihova pojava na tržištu odraz je optimističnih očekivanja i nov je način poboljšanja poslovanja kreditora i dužnika, koji se tek u novije vrijeme koristi u Hrvatskoj premda je uobičajen u razvijenim zemljama", ističu u HUB-u. Ukupni plasmani u srpnju 2016. pali su 6% na godišnjoj razini, 14 milijardi kuna, kao kombinacija prodaje portfelja i konverzije franka, a najveći pad, oko četiri milijarde kuna, zabilježen je u siječnju.