Predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je da trenutne cijene energenata i inputa ne sugeriraju da bi trebalo doći do nekog značajnijeg porasta cijena roba, a da mnogi koji najavljuju poskupljenja, zahvaljujući odlukama Vlade plaćaju manje račune, primjerice za struju, pri čemu su im uštede milijunske.

Plenković je to izjavio u srijedu u Osijeku gdje je sudjelovao na svečanosti otvorenja Regionalnog distribucijskog centra Osječko-baranjske županije za voće i povrće.

Rekavši da su se jučer na užem kabinetu Vlade analizirale najave poskupljenja, Plenković je podsjetio na pomoć države privatnom sektoru tijekom koronakrize, kao i na recentne mjere regulacija cijena plina, struje i naftnih derivata.

"Svatko ovdje od vas plaća jeftiniju struju, plin te benzin i dizel zahvaljujući odlukama Vlade. To se isto događa i ljudima u gospodarskom sektoru, od kojih mnogi koji sada najavljuju da će povećavati cijene, zahvaljujući našim odlukama plaćaju milijunske iznose manje samo primjerice za struju u razdoblju od listopada do danas", istaknuo je Plenković.

Istodobno, aktivnostima s partnerima na europskoj razini ne samo da je osigurana sigurnost opskrbe energentima, već je došlo i do smanjenja njihovih cijena.

"Manja je cijena plina, pa ako je manja cijena plina, manja je i cijena struje. Dakle, energenti i inputi nama se u ovom trenutku ne čine takvima da bi trebalo doći do nekog značajnijeg porasta cijena", ustvrdio je Plenković.

Napomenuo je da ministarstva rade na pripremi mjera nakon 1. travnja, a u tom procesu će se razgovarati i s gospodarskim subjektima koji imaju takve najave. "Ono što mi činimo sve ovo vrijeme je da teret ove velike globalne krize za građane bude što manji. To je dio naše politike i tako će biti i u budućnosti", poručio je Plenković.

Na pitanje novinara ako dođe do povećanja cijena, razmišlja li se i o proširenju liste proizvoda kojima je cijena ograničena, Plenković je rekao da će se vidjeti i da su sve opcije na stolu, no kako "nismo još u toj fazi".

Naime, kako su objavili mediji, pojedini veliki dobavljači najavili su trgovcima nove cjenike za niz proizvoda, uglavnom uvoznih, što znači da će trgovci morati korigirati maloprodajne cijene i da od 1. ožujka, po svemu sudeći, slijedi novi skok cijena dijela artikala, minimalno od deset i više posto, a moguće i do 20 i 30 posto.

Jako puno novca na računima građana, prilika je da se uloži u državne obveznice

Danas je krenuo upis državnih obveznica od strane građana, čime im je po prvi put data mogućnost da ulažu u takav financijski proizvod.

Plenković je rekao da su "okolnosti dobre" i da je jako puno novca na računima građana, stoga je prilika da se uloži u državne obveznice, pri čemu su uvjeti bolji nego da se drži štednja u nekoj komercijalnoj banci, s obzirom da minimalna kamatna stopa na obveznice iznosi 3,25 posto godišnje.

U konačnici, to je pitanje i povjerenja u državu. "Ovo je pokazna vježba ekonomske, financijske i reputacijske snage Hrvatske", ustvrdio je predsjednik Vlade, koji vjeruje da će odaziv biti velik.

Upitan šalje li se loša poruka time što potpredsjednik Vlade Oleg Butković kaže da neće kupiti državne obveznice, Plenković je rekao da se nikog ne može na ništa prisiliti, pritom navevši primjer sebe te ministara financija i gospodarstva kao onih koji će obveznice kupiti.

Trend odlazaka iz Hrvatske "jako splasnuo"

Odgovarajući na pitanje novinara kako pomiriti njegove izjave da je "Hrvatska među najrazvijenijim zemljama" s lošim demografskim trendovima, Plenković je pojasnio da je Hrvatska među 15 zemalja koje su istodobno članice Europske unije, NATO-a, šengenskog prostora i europodručja.

Između ostalog i reformama i osiguravanjem "ogromnih sredstava" za ekonomski razvoj iz Višegodišnjeg financijskog okvira i instrumenta EU slijedeće generacije, stvorene su pretpostavke da četvrto desetljeće hrvatske samostalnosti bude desetljeće u kojem dostižemo standard prosjeka razvijenosti EU-a. "Ja sam siguran da ćemo to učiniti, svi pokazatelji upućuju na to", rekao je Plenković.

Plenković je rekao i da su sve zemlje srednje i istočne Europe koje su ušle u EU prvih nekoliko godina imale snažniji trend "korištenja slobode kretanja". "Međutim, već sada su podaci da je taj trend odlazaka jako, jako splasnuo", ustvrdio je Plenković za Hrvatsku.

Zadaća je, kazao je Plenković, promijeniti dva smjera migracije populacije - onaj iz Hrvatske prema drugim članicama Unije tako što će se u Hrvatskoj živjeti bolje, te iz ruralnih u urbane dijelove Hrvatske.

Tako se i danas predstavljenim projektom stvaraju preduvjeti da se ljudi bave poljoprivredom i radom na svojoj djedovini, izjavio je Plenković.