Poslovni subjekti trebaju pristupiti Etičkom kodeksu za zamjenu hrvatske kune eurom, a u ovim okolnostima niti jedan subjekt ne bi smio povlačiti "profiterske i špekulantske" poteze, poručili su u četvrtak predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministar gospodarstva Davor Filipović.

Predsjedajući 16. sjednicom Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, Plenković je istaknuo da je ovo prvi sastanak Vijeća nakon formalne i konačne odluke na razini EU-a o ulasku Hrvatske u eurozonu s 1. siječnjem 2023., koja je donesena 12. srpnja.

Pri završnom procesu uvođenja eura, rekao je predsjednik vlade, svim mehanizmima se treba doprinijeti stvaranju sigurnog okružja za potrošače, što znači da poslovni subjekti trebaju pristupiti Etičkom kodeksu.

Također, u okolnostima inflatornih pritisaka, niti jedan subjekt ne bi smio povlačiti poteze koji su "profiterski i špekulantski i koji nisu u skladu s trenutkom i širom društvenom odgovornošću".

"Svi akteri u društvu sada moraju pokazati element društvene odgovornosti (...) Ovo je trenutak gdje se svi moraju malo ′stisnuti′ i shvatiti da krizu moramo premostiti zajednički", poručio je Plenković.

Pristupanje kodeksu moguće od 16. kolovoza

Etički kodeks je objavljen prošli tjedan, uz slogan "svaki cent se broji, svaka kuna se računa", a na sjednici vijeća predstavio ga je ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović.

Kako je istaknuo, Etički kodeks treba dati doprinos sigurnom okruženju za potrošače i ispravnom preračunavanju i iskazivanju cijena, bez njihovog neopravdanog povećanja.

Namijenjen je svim poslovnim subjektima u financijskom i nefinancijskom sektoru koji posluju u izravnom odnosu s potrošačima, a pristupanje kodeksu je besplatno i dobrovoljno.

Filipović je pozvao sve subjekte da pristupe kodeksu, koje će biti omogućeno putem aplikacije od 16. kolovoza, pa sve do kraja prosinca 2023. godine.

Građanima će od 5. rujna, kada kreće i obveza dvojnog iskazivanja cijena, putem aplikacije biti omogućeno podnošenje pohvala i pritužbi na poslovne subjekte koji su pristupili Etičkom kodeksu, rekao je Filipović, najavivši da će se sutra u ministarstvu gospodarstva održati potpisivanje ugovora s udrugama za zaštitu prava potrošača o dodjeli financijske podrške za provedbu projekta "Tajni kupac za zaštitu potrošača u procesu uvođenja eura u RH".

Plenković: Hrvatska ulazi među najrazvijenije zemlje svijeta

Govoreći u uvodu sjednice, predsjednik vlade je istaknuo da je cilj ulaska u eurozonu ostvaren u izazovnim okolnostima "preklapajućih globalnih kriza", koje ugrožavaju normalan način poslovanja i utječu na socijalni standard građana.

"Euro je ono sidro koje nas čini otpornijim i zaštićenijim od svih vanjskih šokova i kriza i daje nam bolje polazište za razvoj ulagačke klime", ustvrdio je Plenković, koji je između ostalog i apostrofirao pozitivne reakcije triju vodećih svjetskih agencija za kreditni rejting nakon odluke o ulasku u eurozonu.

Hrvatska tako danas po sve tri agencije ima najveći investicijski kreditni rejting ikada, rekao je Plenković.

Ustvrdio je i da ulazak u eurozonu, s kojim će koincidirati i članstvo u Schengenu, znači da Hrvatska ulazi među najrazvijenije zemlje svijeta, a automatski među najrazvijenije zemlje EU-a.

Izrazio je zadovoljstvo jer je cijeli proces oko uvođenja eura, koji sada traje već oko pet godina, odrađen kvalitetno, strukturirano, sustavno, transparentno i na vrijeme.

Vujčić: S 15. siječnjem svi bankomati bi trebali biti prilagođeni za isplatu eura

Guverner HNB-a Boris Vujčić podsjetio je na nedavni početak kovanja hrvatskih eurokovanica, kojih je do kraja godine cilj otkovati 420 milijuna komada, a još 230 milijuna u idućoj godini.

Također, krenulo se s nabavom 350 milijuna komada novčanica eura, pa tako početkom listopada kreće predopskrba novčanicama i kovanicama banaka, Hrvatske pošte i Fine, a od 1. prosinca i građanstva te poslovnih subjekata, rekao je Vujčić.

U prosincu predstoji i zahtjevan proces prilagodbe bankomata, pa će tako dio njih do zadnjeg dana ove godine biti s kunama, dok će u vremenu do 1. siječnja 2023. ih dio biti prilagođavan kako bi s prvim danom uvođenja eura mogli izdavati eure, pojasnio je Vujčić.

U dogovoru s bankama, izvijestio je guverner, od 15. prosinca ove do 15. siječnja iduće godine neće se naplaćivati naknada za korištenje bankomata druge banke.

Također, s Hrvatskom udrugom banaka (HUB) je dogovoreno da se među bankama napravi raspored bankomata kako bi se osiguralo da svugdje u Hrvatskoj neki bankomat već 1. siječnja, koji je neradni dan, može isplaćivati eure.

S 15. siječnjem, svi bankomati bi trebali biti prilagođeni za isplatu eura, kazao je Vujčić.

Kada je riječ o prilagođavanju zakonodavnog okvira, ministar financija Marko Primorac je izvijestio da će se u idućem razdoblju trebati prilagoditi 60-ak zakona, to će se učiniti po žurnoj proceduri, a zakoni će na dnevnom redu sjednice Vlade biti već od 25. kolovoza.