Uvođenje digitalnog eura, koje bi se moglo provesti najranije 2028., ne znači ukidanje gotovine, novčanica i kovanica eura - upravo suprotno, uredbom Europskog parlamenta dodatno će biti osiguran status i sigurnost primjene gotovine, istaknula je u srijedu Hrvatska narodna banka (HNB).

S obzirom na povećani interes javnosti, građana i medija, HNB je još jednom istaknuo kako planirano uvođenje digitalnog eura ne znači ukidanje gotovine, novčanica i kovanica eura.

"Uloga gotovog novca značajno se tematizira u javnosti posljednjih godina, naročito stoga jer je porast digitalnih plaćanja, uzrokovan pandemijom koronavirusa, smanjio njegov udio u svakodnevnim transakcijama, što je izazvalo zabrinutost zbog njegove budućnosti. Međutim, potražnja za gotovim novcem ostala je jaka u svim dobnim skupinama", navode iz HNB-a.

I rezultati istraživanja iz 2024. o platnim navikama potrošača u europodručju pokazuju da Europljani žele zadržati mogućnost plaćanja gotovinom pa očekuju da će ona ostati dostupna i u budućnosti.

U tom kontekstu, napominju iz HNB-a, Europska središnja banka (ESB) i Europska komisija rade na strategijama za zaštitu gotovog novca eura i njegovog prilagođavanja budućnosti.

Tako je u lipnju 2023. Komisija objavila Paket jedinstvene valute koji uključuje dva ključna zakonodavna prijedloga - jedan za zaštitu statusa euronovčanica i eurokovanica kao zakonskog sredstva plaćanja (Uredba o euronovčanicama i eurokovanicama kao zakonskom sredstvu plaćanja) i drugi za digitalni euro (Uredba o digitalnom euru).

Digitalni euro, euronovčanice i eurokovanice međusobno će se nadopunjavati

Digitalni euro, euronovčanice i eurokovanice međusobno će se nadopunjavati, proširujući raspon dostupnih mogućnosti plaćanja nudeći gotovinu u fizičkom i digitalnom obliku, ističu iz HNB-a.

Kažu i da ESB, kao i HNB, podupire prijedlog Komisijine uredbe kojom se uređuje status euronovčanica i eurokovanica kao zakonskog sredstva plaćanja. Pojašnjavaju da će se tom uredbom jasno utvrditi da trgovci i pružatelji usluga načelno moraju prihvatiti gotovinu, osim u iznimnim slučajevima, primjerice ako je unaprijed dogovoren drugi način plaćanja.

Uredba će također obvezati države članice europodručja da građanima i poduzećima osiguraju dovoljno mjesta za podizanje i polaganje gotovog novca, primjerice putem bankomata, poslovnica banaka ili drugih kanala, kako bi gotovina ostala lako dostupna svima, uključujući one koji se oslanjaju isključivo na nju.

"Cilj je očuvati gotovinu kao uključivo, sigurno i pouzdano sredstvo plaćanja, koje će i u budućnosti stajati uz bok digitalnim oblicima plaćanja", poručuju iz HNB-a.

Također, ESB je pokrenula i natječaj za dizajn nove serije euronovčanica, koje će biti modernije i sigurnije. Time se još dodatno pokazuje trajna predanost budućnosti gotovog novca te njegova ključna uloga kao pouzdanog sredstva plaćanja i sredstva pohrane vrijednosti, kako unutar europodručja tako i šire, kažu iz HNB-a.

Gotovina ima ključnu ulogu u održavanju otpornosti platnih sustava

Navode i da se korištenjem gotovine postiže financijska uključenost i ona ima ključnu ulogu i u održavanju otpornosti platnih sustava i gospodarstava. U kriznim vremenima, primjerice tijekom kibernetičkih napada ili nestanka električne energije, gotovina je pouzdana zamjenska mogućnost, što se vidjelo i tijekom prirodnih katastrofa koje su pogodile dijelove europodručja prošle godine.

"Eurosustav se stoga predano zalaže za to da gotovina ostane široko dostupno i prihvaćeno sredstvo plaćanja za sve stanovnike Europe", poručuju.

Napominju i da je prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o euronovčanicama i eurokovanicama kao zakonskom sredstvu plaćanja izrađen i trenutno u fazi usuglašavanja među članicama. Očekuje se da će Europski parlament tu uredbu i uredbu o uvođenju digitalnog eura donijeti do kraja ove godine.

Iz HNB-a podsjećaju da je digitalni euro digitalni novac koji bi izdavao Eurosustav - Europska središnja banka (ESB) i nacionalne središnje banke onih članica EU-a koje su uvele euro. Ideja o uvođenju digitalnog eura kao centralnobankarskoga digitalnog novca za građane europodručja nastala je kao odgovor na sve veću potražnju za sigurnim i pouzdanim elektroničkim plaćanjima u Europi.

Privatnost jedno od najvažnijih obilježja digitalnog eura

Građani bi se digitalnim eurom koristili u svakodnevnim transakcijama i njime bi plaćali služeći se karticom ili mobilnom aplikacijom ili bilo kojim trećim medijem koji u vrijeme izdavanja digitalnog eura bude tehnološki ispunjavao uvjete zadane zakonodavnim prijedlogom i usto bude jednostavan i siguran za korištenje. Bit će dostupan, pouzdan, siguran, učinkovit i izrađen u skladu sa zakonom, a pri njegovoj će se uporabi jamčiti najviša razina zaštite privatnosti, piše u HNB-ovom priopćenju.

Ističe se i da bi digitalni euro potrošačima služio za plaćanje, a ne bi imao funkciju bankarskog depozita na koji se plaćaju kamate. "Stoga su neosnovane tvrdnje da bi se na račun za digitalni euro mogle naplaćivati negativne kamate. Jednako tako su netočne izjave o tome da će se putem digitalnog eura moći utjecati na investicije tako da se onemogući ulaganje u pojedinu dionicu/vrijednosnicu", kažu iz HNB-a.

Potrošači bi, naime, mogli provoditi sigurna trenutačna plaćanja u digitalnim eurima na fizičkim i internetskim prodajnim mjestima te između potrošača, neovisno o tome u kojoj se državi europodručja nalaze i neovisno o pružatelju platnih usluga. Prvi korak bio bi otvaranje novčanika za digitalni euro kod banke ili kod neko drugog licenciranog posrednika elektronskog plaćanja. Kada vaš digitalni novčanik bude spreman, mogli biste u njega uplatiti novac preko povezanog bankovnog računa ili u njega uplatiti gotovinu. Potom biste mogli početi plaćati digitalnim eurima iz svojeg digitalnog novčanika. pojašnjavaju iz središnje banke.

Digitalnim eurom moći će se plaćati i mrežno i izvanmrežno, što znači da će se moći koristiti u situacijama ograničene povezivosti, odnosno moći će poslužiti i kao platno sredstvo za nuždu, odnosno za slučajeve nepredviđenih ili izvanrednih okolnosti.

Iz HNB-a posebno ističu da je privatnost jedno od najvažnijih obilježja digitalnog eura. ESB i HNB, odnosno Eurosustav u svojoj ulozi vlasnika platne sheme i izvršitelja namire transakcijama digitalnim eurom, neće biti u mogućnosti pristupiti osobnim podacima korisnika niti ih pohranjivati, poručuju.

Projekt digitalnog eura trenutačno je u fazi pripreme, koja uključuje razvoj tehničke infrastrukture, zakonodavnog okvira i istraživanje korisničkih preferencija. Do kraja 2025. godine ESB bi trebao donijeti odluku o prelasku na sljedeću fazu, ali konačno uvođenje ovisit će o ishodu demokratskog procesa u Europskom parlamentu, zaključuju iz HNB-a.