Premijera i šefa HDZ-a Andreja Plenkovića očekuje veliki tjedan. Ili će politički uskrsnuti nova Vlada s novim partnerima umjesto izbačenog Mosta (manje vjerojatno), ili će se premijer odlučiti na preslaganje većine nakon lokalnih izbora (opcija), ili će opcija biti novi parlamentarni izbori (opcija). U vrhu HDZ-a poručuju da su u tijeku pregovori s potencijalnim partnerima, ali nikakve detalje ne otkrivaju, nego tek kažu da su razgovori vrlo osjetljivi. Razradili su scenarije sa svim opcijama raspleta političke krize, ali ne otkrivaju je li realnija nova parlamentarna većina ili novi parlamentarni izbori. Više sugovornika iz vrha HDZ-a i Vlade u neformalnim razgovorima jasno je poručilo da bi izvanredni izbori bili najbolja i najpoštenija opcija. Međutim, HDZ bi kao startnu poziciju mogao imati 76 ruku za izbor Jandrokovića za novog predsjednika Sabora te spašavanje Marića od smjene i bez HSS-a, HNS-a i IDS-a. To znači da bi na svojoj strani (uz svoj klub i osam manjinaca) morali imati i troje zastupnika iz Kluba Promijenimo Hrvatsku, nezavisnog Željka Glasnovića, Brunu Esih te HDZ-ova "disidenta" Zlatka Hasanbegovića. Iako su Glasnović i B. Esih posljednjih dana poručivali da neće asistirati HDZ-u u novoj većini, u krugu njima bliskih ljudi procjenjuje se da bi oni mogli biti za izbor Jandrokovića, ali i protiv opoziva Marića jer je to SDP-ova inicijativa. Tih potencijalnih 76 zastupnika bili bi HDZ-u tek početna točka da uopće mogu ići u preslaganje većine, makar nakon lokalnih izbora kada ostali potencijalni partneri neće biti opterećeni tom izbornom utakmicom. I tih 76 zastupnika, ako bi ostali uz HDZ i u preslaganju, pretanka su većina pa bi HDZ-u i dalje ključan bio HSS. Dio sugovornika u HDZ-u opciju odgađanja formiranja nove većine smatra lošom.

Hoćemo li se odlučiti za tu opciju, ovisit će o razvoju situacije - rekao nam je izvor iz vrha HDZ-a. Uoči velikog finala, Jandroković je jučer optužio Petrova da se ponaša kao Josip Manolić jer ne želi abdicirati iako je izgubio politički legitimitet, a Petrov je optužio Plenkovića da se ponaša po načelu "država, to sam ja".

Neizvjesna potpora

Dosad najburniji tjedan Sabor počinje raspravom o arhivima

Buran politički tjedan u Saboru, nakon raspada dosadašnje parlamentarne većine, započet će, zanimljivo, raspravom o prijedlogu zakona koji bi trebao omogućiti otvaranje komunističkih arhiva. Da se taj zakon donese prije lokalnih izbora, inzistira predlagatelj Most, koji je uvjeren da jedino izbori mogu osigurati podršku velikih stranaka za takav zakon. Prijedlog je podržala i Vlada, uz tri amandmana za koja je Most najavio da će ih prihvatiti. Iako Vlada podržava Mostov prijedlog, Ministarstvo kulture, na čelu s HDZ-ovom Ninom Obuljen, paralelno je otvorilo javnu raspravu o svom prijedlogu istog zakona i najavljuje da će i taj zakon uputiti u Vladinu i saborsku proceduru. Usuglašavanje Mosta i HDZ-a oko prijedloga bilo je dugotrajno, a na momente i burno. Most je predlagao potpuno otvaranje arhiva, a HDZ je inzistirao na zaštiti osobnih podataka. Mostov Nikola Grmoja tvrdi kako je na zadnjem sastanku ministrica Obuljen izgubila živce te o stol bacila mobitel, koji ga je potom pogodio. Koliku će potporu na kraju dobiti Mostov zakon, još se ne zna jer je SDP, koji ga je podržao u prvom čitanju, najavio da će predložiti određene amandmane na predloženi zakon. Prihvaćanje zakona ovisit će, kažu, o prihvaćanju amandmana.

Kako do ruku

Sutra rasprava o Marićevu opozivu, ključna će biti neodlučna četvorka

SDP-ovu inicijativu za opoziv ministra financija Zdravka Marića, zbog koje je Most "izletio" iz Vlade, Sabor će raspraviti već u srijedu, no još nije potpuno jasno kada će se glasovati i kakav bi mogao biti rezultat glasovanja. Ključno je da HDZ ne mora skupljati većinu da obrani svog ministra. Oporba za njegovu smjenu mora pokazati 76 ruku. Zasad su se za Marićevu smjenu izjasnili SDP, HNS, HSS, IDS, Živi zid te Most, no tek će se vidjeti hoće li se na glasovanju pojaviti svi njihovi zastupnici.

Pozivam građane da vide tko se neće pojaviti, tko će biti suzdržan - to su oni koji su u dogovoru s HDZ-om i koji su odlučili štititi kriminal u Agrokoru - pozvao je jučer glavni tajnik Mosta Nikola Grmoja, očito svjestan da postoji mogućnost i da neki zastupnici budu "kreativni".

Uspije li oporba srušiti Marića, premijer Andrej Plenković dužan je predložiti novog ministra ili dati ostavku, no za to nisu propisani rokovi. Vlada tako, uz već smijenjena tri, može do daljnjega nastaviti raditi i bez četvrtog ministra. Oporbi bi u tom slučaju na raspolaganju ostala poslovnička mogućnost da predloži opoziv premijera i Vlade, za što također treba 76 ruku. Međutim, na ruku joj ne idu rokovi, koji Vladi ostavljaju osam dana da se očituje o prijedlogu, a rasprava i glasovanje u Saboru moraju se održati unutar 30 dana od uvrštavanja točke na dnevni red. Sudeći po izjavama zastupnika iz različitih klubova, HDZ trenutačno može biti siguran da opoziv ministra Marića neće poduprijeti 71 zastupnik iz HDZ-a, HDSSB-a, HSLS-a, HDS-a, Reformista, SMSH te Kluba zastupnika nacionalnih manjina. Hoće li podržati smjenjivanje Marića zasad se ne izjašnjavaju nezavisni Željko Lacković i Marin Škibola te Ivan Lovrinović i Ivica Mišić iz stranke Promijenimo Hrvatsku, čiji su glasovi ključni za uspjeh opoziva. Njih četvorica žele pričekati raspravu i čuti Marićeve argumente prije nego donesu konačnu odluku. Odluku je već donio nezavisni Željko Glasnović.

Ne mislim dizati ruku ni za koga tko je destruirao državu 20 godina i s interesnim skupinama - rekao nam je jučer Glasnović.

Šef Sabora diktira tempo

Za opoziv Petrova 79 ruku, kada će biti smijenjen - odlučuje on sam

Odmah nakon razrješenja trojice Mostovih ministara HDZ je krenuo u obračun s dojučerašnjim partnerima u Saboru. Predložili su opoziv Bože Petrova s funkcije predsjednika Sabora i za to prikupili potpise čak 79 zastupnika. Uz očekivane HDZ-ove partnere tu su inicijativu potpisali i zastupnici HNS-a i IDS-a, što je HDZ-u otvorilo prostor da Petrova pozove da odmah podnese ostavku jer su potpisima dokazali kako čelnik Mosta više ne uživa potporu saborske većine, a time je, tumače, izgubio i legitimitet.

Iz Mosta je odmah stigao odgovor kako se Petrov ne namjerava odreći svoje pozicije prije glasovanja o opozivu ministra financija Zdravka Marića. Petrov je obećao da će svoj opoziv na raspravu staviti odmah nakon rasprave o Mariću. Naknadno su, međutim, promijenili ploču.

Nikola Grmoja jučer je tako najavio da bi se ta rasprava mogla i odgoditi.

Božo Petrov je predsjednik Sabora. Ako su neki spremni na sve moguće prljavštine da zaštite kriminal u Agrokoru, onda ćemo inzistirati da Petrov kao predsjednik Sabora iskoristi sve mogućnosti koje ima po Poslovniku - rekao je Grmoja i dodao kako rasprava o povjerenju Petrovu može biti i za 30 dana, što jest u skladu s propisanim rokovima.

Što se tiče HDZ-ovih prozivki da Petrov nema legitimitet, iz Mosta uzvraćaju kako bi po istoj logici s funkcije morao odstupiti i premijer Plenković jer većina koja ga je imenovala za premijera više ne postoji, a Plenković novu nije pokazao.

Odluči li Most taktizirati s raspravom o opozivu Bože Petrova, HDZ-ova namjera da na njegovo mjesto instalira svog Gordana Jandrokovića zasad pada u vodu jer su svi poslovnički alati u rukama Bože Petrova. Predsjednik Sabora samostalno saziva sjednice i određuje dnevni red. Osim njega, sjednicu mogu sazvati i tri potpredsjednika, koliko ih HDZ ima, no preduvjet je za to da Petrov prekine aktualnu sjednicu, što ne mora učiniti. Priča o 30 dana vjerojatno je ipak pretjerivanje kojim se tek HDZ-u šalje poruka da se Most na isti način može igrati sa saborskom procedurom.

Saborski poslovnik

Jandrokovića i ministre može se imenovati i nakon lokalnih izbora

Nakon što Sabor na prijedlog HDZ-a razriješi Božu Petrova s čela Sabora, očekuje se imenovanje novog predsjednika Gordana Jandrokovića. Po saborskom poslovniku, predsjednika imenuje većina zastupnika nazočnih na sjednici, pod uvjetom da postoji kvorum, odnosno da ih je u sabornici najmanje 76. HDZ je potpise za Jandrokovićevo imenovanje počeo skupljati istodobno s potpisima za smjenu Petrova, no u ovom poslu nisu bili toliko uspješni. Iako im za imenovanje novog predsjednika ne trebaju ti potpisi, HDZ očito želi testirati može li u ovom trenutku okupiti kakvu-takvu većinu koja bi održala na životu Plenkovićevu Vladu. Valja napomenuti da nakon razrješenja predsjednika Sabora ne postoji rok u kojem se mora imenovati novi. Ista je stvar i s imenovanjem novih ministara, što znači da HDZ, ukaže li mu se potreba, sve te odluke može odgoditi do iza lokalnih izbora, kada bi im zasigurno bilo lakše na svoju stranu pridobiti dio oporbenih stranaka. Rijetko tko, naime, sebi uoči lokalnih izbora može priuštiti otvoreno paktiranje s HDZ-om jer bi to moglo ozlovoljiti dio njihova biračkog tijela. Iako mnogi postavljaju pitanje legitimiteta Vlade bez četiri ministra i predsjednika Sabora, ona po zakonu može donositi sve odluke.