Prošli tjedan u kojemu su gotovo sve važnije domaće kompanije objavile kvartalne rezultate pokazao je da je prvo tromjesečje prošlo bez većih promjena, stoji u analizi tjedna PBZ-ovih analitičara.

Rezimirajući protekli tjedan, analitičari su uočili da je to bio dramatičan tjedan za euro, da je kuna oslabila prema dolaru i franku. Na novčanom tržištu nastavljena je letargija, dok su burze prošlog tjedna uglavnom bile crvene.

"Prvo tromjesečje ove godine donijelo je nažalost potvrdu naših očekivanja u vidu nastavka negativnih trendova na tržištu rada", kaže analitičarka Ana Lokin.

Sezonsko zapošljavanje ublažilo tempo rasta broja nezaposlenih
Sezonsko zapošljavanje pomoglo je, kaže Lokin, utoliko što je zahvaljujući istome ublažen tempo rasta broja nezaposlenih. No to je, napominje, bilo tek u ožujku, mada bismo prirodno očekivali da se pozitivan učinak pokaže već i kod podataka za veljaču s obzirom na vrijeme početka ovogodišnje sezone.

Porast broja nezaposlenih sezona nije zaustavila. Naprotiv, u ožujku je broj nezaposlenih osoba dosegnuo 318 tisuća, što je 0,3% više na mjesečnoj te gotovo 20% više na godišnjoj razini.

"Naznaka gospodarskog oporavka zasad nema"

"Naznaka gospodarskog oporavka zasad nema koliko čitamo iz visoko frekventnih pokazatelja, a opreznost će navesti poslodavce da započnu s ponovnim otvaranjem radnih mjesta tek kada njihova aktivnost uhvati zamah", kaže Lokin.

Napominje pritom kako je obično potrebno najmanje jedno do dva tromjesečja da se rast gospodarske aktivnosti odrazi na tržište rada pa stoga očekuje da će jesenski mjeseci ponovo donijeti povećanje broja nezaposlenih, a preokret trenda očekuje tek u narednoj godini.

Najveći pad broja zaposlenih u građevini
Pogledamo li detaljnije podatke o zaposlenosti po djelatnostima, najveći pad na godišnjoj je razini zabilježen u građevini, čak 12,6%, zatim u prerađivačkoj industriji (-8,7%) te trgovini (-6,8%), što jesve odraz smanjenih dohodaka sektora kućanstva, kaže Lokin.

Analitičari PBZ-a ne očekuju da će ukidanje kriznog poreza tokom godine i izmjene poreza na dohodak u 2010. donijeti strelovit rast osobne potrošnje, ali će doprinijeti njenom oporavku. Vide stoga do kraja godine i blagi rast potražnje građana za kreditima.

U analizi se navodi i da su građani u protekloj godini reagirali racionalno na promijenjene uvjete te oštro smanjili zaduženost putem kredita za kupnju automobila i po kreditnim karticama.

Prema podacima središnje banke, prva su tri mjeseca donijela nastavak stagnacije zaduženosti u odnosu na kraj prošle godine, dok je kreditiranje poduzeća lagano pokrenuto te je iznos plasiranih kredita povećan za gotovo 3%, i to najvećim dijelom privatnim tvrtkama. To je, kaže se u analizi, sasvim sigurno prvi pozitivan znak koji vidimo.

Ne zaboravimo averziju banaka prema riziku
U analizi se navodi i kako ne treba zaboraviti da averzija banaka prema riziku neće tako brzo nestati u što ćemo se uvjeriti pogledamo li rezultate poslovanja u prva tri mjeseca 2010. koji za bankare uglavnom nisu donijeli ništa dobroga.

"Pad profita ostvaren u prvom tromjesečju iznosio je 7,2% na godišnjoj razini, što je solidan rezultat, no istovremeno je rast troškova rezervacija dosegnuo čak 34,1% (iako, primijetimo, nisu sve banke u protekloj godini imale jednaku dinamika izdvajanja rezervacija te je stoga najveći iznos bio knjižen u zadnjem kvartalu)", naovdi Lokin.

Kako su upravo krediti poduzećima u tome smislu najkritičniji (udio loših kredita u tom je sektoru krajem prošle godine iznosio 12,8%), zaključuje, bankari će još neko vrijeme puhati na hladno.

Omča oko vrata euru
Prošli je tjedan pokazao koliko slabost jedne pa i manje članice eurozone može poljuljati povjerenjetržišta i ugroziti status eura. Kriza u Grčkoj te neizvjesnost oko reakcije EU bili su kao omča oko vratazajedničkoj valuti eurozone koja se sredinom tjedna strmoglavila nadomak 1,25 prema dolaru, a tjedan završila trgovanjem na razini od 1,2755, što je za 4,1% niže nego tjedan ranije.

Burza u crvenom
Prošli je tjedan ukupan promet na burzi bio niži za 18% u usporedbi s tjednom ranije te je iznosio 230mln kn. Trgovanje obveznicama smanjeno je za 18% te je iznosilo 184 mln kn, dok je promet dionicama snižen za 17% do razine od 105 mln kn.

Kriza eurozone nastavila je tresti globalna tržišta što je dovelo i do pada domaćih dionica. Crobex je na tjednoj razini potonuo za 4% i tjedan zaključio na 2.075,48 bodova. Najlikvidnija je bila dionica HTa s ostvarenim prometom od 33 mln kn, a vrijednost dionice pala je za 1,3% s petka na petak, odnosno s 273,31 na 269,68 kn. Promet dionicama Atlantske plovidbe dosegnuo je 8 mln kn, a cijena dionice pala je za 5,1% na tjednoj razini, s 1.019,22 na 966,76 kn.

Na tržištu duga najviši je promet u iznosu od 73,5 mln kn ostvaren obveznicama MF dospijeća 2017.godine, a Crobis je blago oslabio i tjedan zaključio na 97,34 boda.