Pandemija koronavirusa ubrzala je digitalnu transformaciju u Hrvatskoj te se i stanje hrvatskoga gospodarstva u tom području popravilo i za 2021. ocijenjeno je prosječnom ocjenom 2,59, što je blagi rast u odnosu na 2020. kada je prosječna ocjena bila 2,52, podaci su iz novog istraživanja o Hrvatskom digitalnom indeksu (HDI).

To istraživanje treću godinu za redom provela je domaća konzultantska tvrtka Apsolon, iz koje objašnjavaju da se indeksom HDI mjeri napredak digitalne transformacije u Hrvatskoj.

"Hrvatski digitalni indeks (HDI) je i ove godine pokazao da hrvatska poduzeća sve više prepoznaju važnost digitalne transformacije. No, ukupna ocjena je unatoč pozitivnom trendu i dalje nezadovoljavajuća, a tempo rasta je vrlo spor i postoji značajan prostor za napredak u sljedećim godinama", poručuju iz Apsolona napominjući da su u njihovom istraživanju o HDI-ju sudjelovala 273 hrvatska poduzeća, od kojih 56 velikih i 217 srednjih.

HDI analizira spremnost hrvatskoga gospodarstva na izazove koje donosi iznimno brz rast i razvoj novih digitalnih tehnologija, koje znatno mijenjaju tradicionalni način i organizaciju poslovanja, a cilj istraživanje je i izrada prijedloga, preporuka i smjernica za unapređenje digitalnih kapaciteta hrvatskih poduzeća i cijelog gospodarstva.

Bolja ocjena za ponude e-usluga

Nešto bolju prosječnu ocjenu od ukupne, odnosno 2,78, u istraživanju su ispitanici dali ponudi e-usluga za građane i pravne subjekte , što je također blagi rast u odnosu na 2,73 koliko je za taj segment bila prosječna ocjena 2020. godine.

Od ostalih rezultata, iz Apsolona iznose da 24,2 posto poduzeća ima razvijenu strategiju digitalne transformacije, dok je to u 2020. imalo njih 17,7 posto, a većina je u istraživanju navela i da digitalna transformacija ne utječe na broj radnih mjesta u njihovim poduzećima.

Polovica ih očekuje pozitivan utjecaj digitalne transformacije na prihode, no ona je tek za 3,7 posto ispitanih glavni prioritet, ali i za njih 31,5 posto u top tri teme po važnosti.

Više od 75 posto ispitanika odgovorilo je da nema strukturirani put ka digitalizaciji, 62 posto da izdvajaju manje od 25 posto sredstava od ukupnog iznosa za edukaciju za razvoj digitalnih vještina svojih zaposlenika, a 51 posto koristi usluge vanjskih stručnjaka za oblikovanje digitalne transformacije.

I država i poduzeća trebaju učiniti više

Istraživanje je pokazalo i da 92,3 posto poduzeća vide digitalnu transformaciju kao priliku za vlastiti rast i razvoj, no iz Apsolona smatraju da su za veću konkurentnost hrvatskih poduzeća potrebni bolji rezultati kako Hrvatska ne bi zaostajala na ljestvicama, poput DESI indeksa, koje mjere digitalni napredak zemalja članica EU-a.

"Indikativno je da tvrtke kao prepreku u provođenju digitalne transformacije navode nedostatak vremena i novca, iako im upravo taj proces može dugoročno omogućiti troškovno i vremenski efikasniji te konkurentniji rast. Upravo zbog toga je jako važno da poduzeća u procesu digitalne transformacije ne ovise samo o svojim sredstvima, već da dobiju i adekvatnu podršku kroz nove izvore financiranja, poput Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, koji su i namijenjeni lakšoj i bržoj tranziciji gospodarstva, i kroz digitalizaciju postojećih i s prelaskom na nove, digitalne modele rada", komentira predsjednica Uprave Apsolona Nataša Ćurić Martinčević.

Iz te kuće podsjećaju i da Hrvatska nikada nikad nije ostvarila iznadprosječan rezultat od kada Europska komisija sustavno prati digitalni napredak država članica kroz indeks DESI (digitalnog gospodarstva i društva).

Prema tom indeksu Hrvatska je u 2021. bila na 19. mjestu od 27 EU država članica, što je bio pomak za jedno mjesto u odnosu na 2020.

Stoga iz Apsolona smatraju da je na razini države potrebno postaviti temelje hrvatske digitalne budućnosti, koji će pozitivno utjecati na poslovanje poduzeća i građanima omogućiti jednostavniju i efikasniju komunikaciju s državom.

Pritom ključnim izdvajaju digitalizaciju javne uprave, ulaganje u IT infrastrukturu, digitalnu izobrazbu u školstvu, usklađivanje zakonodavnog okvira s potrebama digitalizacije te iskorištavanje sredstava za digitalizaciju dostupnih iz EU fondova.

Poduzeća bi pak, po njima, za poboljšanje svoje digitalne konkurentnosti i unapređenje poslovanja trebala razumjeti i dati prioritet digitalnoj transformaciji kroz izradu strategije digitalne transformacije, planiranje i ulaganje u kapacitete za provedbu digitalne transformacije, prilagodbu korporativne kulture te razviti organizaciju koja omogućava brzu prilagodbu promjenama.