Predsjednik Vlade Andrej Plenković je rekao u četvrtak da se Vladin antiinflacijski paket vodi načelima solidarnosti i pravednosti, a da točno cilja one sektore za koje u Vladi smatraju da su svojim aktivnostima bili svojevrsni generatori inflatornih pritisaka.

Vlada je paket mjera predstavila na današnjoj sjednici Vlade, a uključuje i oporezivanje prekomjernih bruto marži, izmjene oporezivanja paušalnog obrta te paušala koji plaćaju pružatelji usluge kratkoročnog najma, kao i ukidanje oporezivanja mirovina od iduće godine.

Plenković je u intervjuu za RTL Danas ustvrdio da mjere predstavljaju doprinos smanjenju inflatornih pritisaka, da su sveobuhvatne, dobro kalibrirane, ekonomski branjive i pravovremene, pri čemu se vode s dva temeljna načela - solidarnosti i pravednosti. "Cilj je da se malo primiri hrvatska ekonomija te smanje inflatorni pritisci, ne dopusti nejednakost u hrvatskom društvu i da onima koji imaju manje bude priuštivo ići u dućan i na godišnji odmor", poručio je.

Istaknuo je da set mjera prije svega vodi računa o kontroli državne potrošnje, no uz zadržavanje svih postojećih prava kada je riječ o zaposlenicima u državnim i javnim službama, kao i primjerice u kontekstu indeksacije mirovina. Tu je i niz poreznih mjera koje će stupiti na snagu 1. siječnja iduće godine, a koje bi po Plenkovićevim riječima trebale "napraviti balans" u različitim aspektima ekonomske aktivnosti.

Rekao je da je Vlada osigurala gospodarski rast 20 kvartala zaredom, podsjetivši i da je na početku njegova prva mandata Hrvatska bila u proceduri makroekonomskih neravnoteža, uz prekomjerni proračunski manjak te kreditni rejting "u smeću".

Od tada, istaknuo je Plenković, uz ozbiljnu ekonomsku politiku i odgovorno upravljanje javnim financijama, administrativno i porezno rasterećenje građana i gospodarskih subjekata, Hrvatska danas bilježi 1,76 milijuna zaposlenih, nezaposlenih je trenutno oko 61 tisuću, prosječna plaća od 2016. do danas narasla je sa 749 na 1.555 eura, medijalna trenutno iznosi 1.317 eura, a minimalna bruto plaća doseže 1.050 eura.

Također, podsjetio je, Hrvatska je ostvarila članstva u Schengenu i eurozoni, pred vratima je OECD-a, dok je kreditni rejting porastao za "pet stepenica".

Jedina tema koja nam je ostala su inflatorni pritisci

"Jedina tema koja nam je ostala su ovi inflatorni pritisci", poručio je predsjednik Vlade, kazavši da inflacija, suprotno tvrdnjama oporbe da joj je on krivac, ima "veze s kontekstom u kojem se nalazimo".

Prema njegovim riječima, to se vidi i u današnjoj prvoj procjeni DZS-a po kojoj je hrvatsko gospodarstvo u prvom kvartalu 2026. poraslo za 2,2 posto na godišnjoj razini, dok je prosjek rasta EU-a jedan posto, a eurozone 0,8 posto. "Dakle, Hrvatska je više no duplo bolja od prosjeka eurozone i Europske unije"; istaknuo je. Rekao je i da je rast "već ulovio" rat na Bliskom istoku, pa je zbog toga nešto niži nego što se možda očekivalo. "Ali u biti je vrlo dobar jer je i dalje rast", zaključio je.

Upitan je li Vlada doprinjela rastu inflacije podizanjem plaća u državnom i javnom sektoru, Plenković je apostrofirao politiku "lovljenja koraka", pri čemu se Hrvatska trenutno nalazi na 78 posto prosjeka EU-a po BDP-u po stanovniku. Pritom, standard građana povećavao se i podizanjem plaća. a predsjednik Vlade je iznio podatak da njihov realni rast iznosi 49 posto.

Međutim, upozorio je da u društvu postoje ljudi koji imaju slabija primanja te na koje posebice djeluju inflatorni pritisci, pa se upravo zato ide s "posebnim segmentom" poreza na dobit koji se odnosi na profitne marže srednjih i velikih kompanija.

Zamoljen da bude konkretniji na koga se to odnosi, jesu li to trgovine i banke, rekao je da "ne želi nikoga prozivati" s obzirom da može biti obuhvaćeno više od 1.700 tvrtki, no na kraju to će se odnositi samo na one čija će profitna marža u 2026. biti veća od 15 posto od prosjeka prethodne tri godine, što će Porezna uprava "precizno utvrditi".

"Ako netko ima 50 posto veću profitnu maržu tu ekonomski gledano nešto nije u redu"

Kako je kazao, "15 posto je normalno, ali ako netko ima profitnu maržu u odnosu na lani 50 posto, tu ekonomski gledano nešto nije u redu". "Netko diže cijenu da bi nekom drugom bilo teže i zahtijevnije nešto kupiti ili nabaviti i na taj način djeluje inflatorno na našem tržištu", zaključio je Plenković, naglasivši i da se taj porez neće odnositi na mikro i male poduzetnike te one kompanije koje izvoze više od 50 posto svojih proizvoda i usluga.

Dio mjera se odnosi na samostalne djelatnosti, tzv. paušalne obrtnike. pri čemu je Plenković podsjetio da je Hrvatska prije deset godina imala oko 300.000 nezaposlenih te oko 25.000 onih koji su se bavili samostalnim radom, a kojima je raznim mjerama olakšano poslovanje.

No danas je takvih obrtnika 101.000, a prema riječima predsjednika Vlade imaju povoljniji porezni tretman nego netko tko radi i plaća sva ostala davanja i doprinose. "Želimo tu, ne puno, samo malo, izbalansirati po razredima da se dobije pravednost" ,kazao je.

Mjere se odnose i na kratkoročni najam u turizmu, gdje se donji prag godišnjeg paušala po krevetu u jednom slučaju diže sa 70 na 100, a u drugom sa 100 na 150 eura. "To je toliko minimalna i simbolična nova doljnja granica da se neće nikome ništa dogoditi", smatra Plenković.

Istaknuo je i da se od iduće godine neće plaćati porez na dohodak na mirovine, što će obuhvatiti oko 580.000 umirovljenika, kojima će tako ukupno na raspolaganju biti oko 180 milijuna eura više.

Imenovanja Žigmana i Sopte nisu sporna

Upitan li mu sporno što će Ante Žigman biti novi guverner HNB-a, dok mu je istovremeno supruga ministrica u Vladi, Plenković se upitao u čemu je razlika je li na čelu HNB-a ili Hanfe, kao što je to do sada bio slučaj.

Rekao je da ni jedno ni drugo nisu članovi stranke, a da je Žigman stručnjak upravo za ona područja ekonomije i monetarne politike kojima se prvi čovjek HNB-a treba baviti. "Mislim da ima sve kvalifikacije, podržala ga je ne samo Hrvatska demokratska zajednica nego i svi partneri u koaliciji. Mislim da će biti dobar partner u borbi za ono što nam je zajedničko i u biti osnovna misija HNB-a, a to je čuvanje stabilnosti cijena", izjavio je Plenković.

Novinarka je predsjednika Vlade pitala i za imenovanje Davida Sopte u upravu ACI-ja, a koji je prošle godine podnio ostavku na čelno mjesto u Jadroliniji nakon nesreće u kojoj su poginula tri radnika.

"Državno odvjetništvo nema ništa zbog čega bi teretilo niti gospodina Soptu niti bilo kojeg drugog člana uprave", istaknuo je.

Nažalost. kazao je, nesreća se dogodila, no nadležna tijela kaznenu odgovornost vide u onima koji su tada upravljali brodom Lastovo. Prema tome, zaključio je Plenković, Sopta ima pravo na nastavak svojih aktivnosti. kao netko tko ima iskustvo participiranja u radu neke druge kompanije.