"Nastojat ćemo da paket zakona bude na sjednici Vlade idući tjedan - 10. ili 11. studenoga. To je kratki rok i sve je poprilično nategnuto, međutim i dalje je izvedivo. Paralelno s tim, vodit ćemo i javnu raspravu da se što više detalja prenese javnosti, odnosno građanima i poduzetnicima, i da njihova faza prilagodbe bude što efikasnija", rekao je Marić novinarima uoči sjednice Vlade. Dodao je i da će ta faza prilagodbe za mnoge značiti bitno lakši proces, jer je riječ o rasterećenju odnosno pojednostavljenju.

Osvrnuvši se na zaključak Vlade kojim se od postupka procjene učinka propisa izuzima sedam zakonskih prijedloga, kazao je da su rokovi kratki a da postoje zakonske obveze vezane uz javnu raspravu oko paketa poreznih reformi i prilagodbu, zbog čega se i donosi se taj zaključak.

"Ništa spektakularno, ništa se specijalno ne mijenja, sve je u skladu s onim što smo prije govorili. Svjesni smo kratkoće rokova, ali smo isto tako voljni učiniti sve što je u našoj moći da se ovi zakoni usvoje u Hrvatskom saboru na vrijeme, a da paralelno s vladinom i saborskom procedurom odradimo kvalitetnu javnu raspravu i educiranje", istaknuo je.

Najavio je u idućim danima pojašnjavanje detalja reforme kroz brifing za medije "s obzirom da je sutra rok gdje će nam cijela državna uprava dati svoje komentare na prijedlog svih tih 15 zakona". Nakon toga krenut će se u detaljniju raspravu i prezentaciju općoj i stručnoj javnosti.

Odbacio je prigovore da se poreznom reformom daje bogatima a uzima siromašnima.

"Prvo i osnovno, nikome se ništa ne otima. Naši građani i sugrađani s nižim dohodcima u sustavu poreza na dohodak, a s obzirom da već nisu u škarama, njima se nažalost kroz te izmjene poreza na dohodak ne može izaći u susret. Zato smo išli s promjenama u Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, poglavito u segmentu onog dijela koji u njihovim troškovima zauzima relativno veći udio. To su prije svega troškovi komunalnog odvoza smeća, odnosno opskrbe električnom energijom. S druge strane, koja je namjera porezne reforme? To je uvođenje, implementacija ustavnih načela koja govore o jednakosti i pravednosti, dakle da svi sukladno svojoj ekonomskoj snazi i moći participiramo plaćanju poreza, odnosno financiranju javnih potreba cijele naše države i svih naših građana", istaknuo je Marić.

Na pitanje misli li da će doći do problema kod oporezivanja drugog dohotka u svjetlu danas najavljenog sastanka 30 udruga iz kulture s resornom ministricom, istaknuo je da prema postojećim zakonskim propisima, jedan hrvatski građanin na sto kuna neto drugog dohotka plaća 99,15 kuna raznih vrsta poreza dakle mirovinsko, zdravstveno, porez i prirez. "U isto vrijeme druga kategorija građana na istih tih sto kuna neto dohotka ne plaća ni 20 kuna. Dakle, prije svega element kako porezne tako socijalne i šire pravednosti", rekao je Marić.

Nije se složio ni s tvrdnjom da će poreznim izmjenama osnovne namirnice poskupjeti, zbog čega bi veliki broj ljudi mogao imati lošiju kvalitetu života nego sada.

"Ne bih se složio s tim, jer kada govorimo o kategorijama koje su na sniženoj stopi PDV-a, onda ne govorimo o svoj hrani, već se to odnosi samo na kruh, mlijeko i šećer. Ponavljam, postoji preko 10.000 artikala, među kojima je dobrim dijelom i hrana, kojima opća stopa PDV-a sa 25 ide na 24 posto od 1. siječnja 2018", izjavio je Marić.

Napomenuo je da postoji određena zabrinutost i nevjerica stručne i opće javnosti da se snižavanje opće stope PDV-a neće preliti u niže cijene. "Međutim, smatramo da imamo dovoljno i argumenata, ali i alata i mehanizama na koji način će se to u konačnici i dogoditi. Osobno smatram da je naše tržište maloprodaje hrane prije svega visoko konkurentno, već neko vrijeme, preko 2,5 godine je u deflaciji, a u konačnici, mislim da općenito poslodavci ovom poreznom reformom dobivaju dosta u smislu pojednostavljenja i rasterećenja i siguran sam da će oni adekvatno odgovoriti na to", naveo je Marić.

Istaknuo je i da žele da se smanjivanje opterećenja poreza na dohodak prelije u neto plaće zaposlenika. Ustvrdio je da ne postoje čvrste mogućnosti da država nekome nešto naredi, ali i dodao da i u tom segmentu postoje neki zakonski mehanizmi koje će država sigurno potegnuti.