Kako su pokazali posljednji podaci HNB-a, nepovoljna kretanja u realnom sektoru gospodarstva odrazila su se i na kretanje monetarnih agregata. Nakon što je četiri uzastopna mjeseca zabilježen rast novčane mase, tijekom ožujka se ponovno pokazao pad. Novčana masa je tako krajem ožujka iznosila 47,7 milijardi kuna, čime je za 2% bila niža nego na kraju veljače. Padu novčane mase na mjesečnoj razini pridonio je pad depozitnog novca (od 2,8%), ali i gotovog novca izvan banaka (od 0,2%).

S druge strane, na godišnjoj razini je zabilježen rast navedenog agregata. Novčana masa je tako bila viša za približno 1,1 milijardu kuna ili 2,3 posto. Tome je pridonijela niža prošlogodišnja baza, ali i razmjerno visoke stope rasta depozitnog novca. Naime, depozitni novac je krajem ožujka iznosio 32,9 milijardi kuna čime je za 6,9% bio viši u odnosu na isti mjesec prošle godine. Istovremeno, gotov novac izvan banaka iznosio je 14,8 milijardi kuna, što je za 6,6% niže nego lani.

Najšire definirani monetarni agregat, M4, koji pokazuje ukupna likvidna sredstva, a obuhvaća novčanu masu, štedne i oročene kunske i devizne depozite te obveznice i instrumente tržišta novca, krajem ožujka je iznosio nešto više od 222 milijarde kuna. U odnosu na kraj veljače to je niže za 0,6 posto. Rast deviznih depozita te obveznica i instrumenata tržišta novca (od 8,9%, odnosno 0,2%) ublažili su negativan utjecaj smanjene novčane mase te kunskih depozita (od 2,0%, odnosno 2,2%).

Promatrajući ih na godišnjoj razini ukupna likvidna sredstva već treći mjesec za redom bilježe rast. S obzirom na prelijevanje kunskih depozita u devizne (koji predstavljaju više od 60% ukupnih likvidnih sredstava), u potpunosti je onemogućen negativan utjecaj smanjenih kunskih depozita na pad promatranog agregata. Tako je monetarni agregat M4 u odnosu na prošlogodišnji ožujak pokazao rast za oko 3,4 milijarde kuna ili 1,6 posto.

Iako na godišnjoj razini bilježimo rast monetarnih agregata, kao posljedicu i nešto više prošlogodišnje baze, njihova stagnacija i dalje je prisutna. Visoka razina nezaposlenosti i ograničeni štedni potencijal stanovništva nastavit će svoj negativan utjecaj na kretanja depozita, a time i agregata. S obzirom da početak oporavka gospodarstva očekujemo tek u drugom polugodištu, prije toga nije izvjestan ni značajniji oporavak monetarnih agregata.