Industrijska proizvodnja u eurozoni i EU smanjila se i u listopadu na mjesečnoj razini, a pad je zabilježila i Hrvatska, pokazalo je u srijedu izvješće Eurostata.

Industrijska proizvodnja u eurozoni i EU pala je u listopadu, prema sezonski prilagođenim podacima, za 0,7 odnosno za 0,5 posto u odnosu na prethodni mjesec, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.

U rujnu je pala za jedan posto u eurozoni i za 0,8 posto na razini Unije, prema revidiranim podacima.

Na oba područja najviše je pala proizvodnja kapitalnih proizvoda i to za 1,4 posto u eurozoni i za 0,9 posto u EU u usporedbi s rujnom. Slijede intermedijarni proizvodi, s proizvodnjom na oba područja nižom za oko 0,6 posto.

U sličnom postotku pala je i proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju, pokazuju tablice.

S druge strane, uvećana je proizvodnja energije i to za 1,1 posto u eurozoni i za 2,2 posto u EU.

Proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju porasla je 0,2 posto u eurozoni i za 0,3 posto u Uniji.

Irska s najvećim padom

Među zemljama članicama čijim je podacima Eurostat raspolagao, najviše je u listopadu na mjesečnoj razini pala industrijska proizvodnja u Irskoj, za sedam posto. Slijede Malta i Nizozemska, s padom za 2,5 odnosno 2,1 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u listopadu pala za 1,4 posto u odnosu na rujan, kada je pak bila uvećana za 4,3 posto prema mjesecu ranije.

Najbliža Hrvatskoj bila je Rumunjska, s padom proizvodnje od 1,2 posto.

Najviše je pak u listopadu porasla industrijska proizvodnja u Grčkoj, za šest posto. Slijede Portugal i Češka, s rastom proizvodnje za 3,8 odnosno 2,9 posto.

U Sloveniji se zadržala na razini iz prethodnog mjeseca.

Eurostat nije raspolagao jedino podacima za Cipar.

Oštar pad na godišnjoj razini

Na godišnjoj razini industrijska proizvodnja u eurozoni i EU pala je u listopadu za 6,6 odnosno 5,5 posto, prema podacima Eurostata.

U rujnu se smanjila za 6,8 posto u eurozoni, prema revidiranom podatku, te za 6,1 posto u Uniji.

I na godišnjoj razini najviše je na oba područja smanjena proizvodnja kapitalnih proizvoda, za 9,7 posto u eurozoni i za osam posto u EU.

Proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju u eurozoni je pala za 7,8 posto, a u Uniji za 5,2 posto. U proizvodnji trajnih proizvoda za široku potrošnju pad je iznosio 6,2 posto u eurozoni, a u EU sedam posto.

Slijedi proizvodnja intermedijarnih proizvoda, s padom za 4,1 odnosno 4,4 posto.

Proizvodnja energije u eurozoni kliznula je 0,5 posto, dok je u EU porasla za 0,3 posto u odnosu na listopad lani.

Trojka s dvoznamenkastom stopom pada

Među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao najsnažniji pad proizvodnje na godišnjoj razini bilježila je i u listopadu Irska, za 34 posto.

Dvoznamenkasti pad bilježile su još samo Estonija i Nizozemska, od 12,2 odnosno 11,1 posto.

Proizvodnja je pak najviše porasla u Grčkoj i Danskoj, za 10,8 odnosno 6,9 posto. Slijedi Slovačka, sa 4,4-postotnim rastom industrijske proizvodnje.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u listopadu porasla za jedan posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, prema kalendarski prilagođenim podacima. U rujnu je bila veća za 1,6 posto na godišnjoj razini.

Najbliža Hrvatskoj bila je Finska, s rastom proizvodnje od 1,2 posto, pokazuju Eurostatovi podaci.