U analizi, naslovljenoj "Pad BDP-a 2020. ipak oko devet posto?", ističe se da je sredina 2020. označila vrhunac vala pesimizma prognostičara o kretanju gospodarstva na međunarodnoj razini u ovoj i idućoj godini, pa su tako prognoze koje su izašle u proteklih nekoliko tjedana ipak povoljnije od ranijih.

Tako je i hrvatska Vlada, nakon manjih padova robnog izvoza i prihoda od turizma, raniju prognozu pada za ovu godinu od 9,4 posto revidirala na osam posto, podsjeća se u analizi.

No, prognozirani oporavak u 2021. uz 5-postotni gospodarski rast neće biti dovoljno jak za brzi povratak na razine iz 2019. godine, napominje se te dodaje da se Hrvatska prema tome uklapa u širi europski trend.

Tako prosjek očekivanja četiri glavna ekonomista o padu za 9,2 posto u 2020. i oporavku od 5,2 posto u 2021. malo zaostaje za očekivanjima Vlade, ističu iz HUB-a, uz napomenu da razlike u očekivanjima od jednog postotnog boda nemaju praktično značenje.

Tu razliku uzrokuju oštar pad investicija i nešto veći očekivan pad ukupnog izvoza u odnosu na Vladine prognoze. Pritom, najveći optimist među ekonomistima očekuje pad za 8,5 posto, a najveći pesimist za 9,6 posto.

Kod ostalih bitnih makroekonomskih veličina nema promjena koje bi bile vrijedne pažnje, dodaje se. Također, svi očekuju nastavak razdoblja povijesno najnižih kamatnih stopa i stabilan tečaj euro/kuna, koji se neće značajno udaljavati od središnjeg pariteta dogovorenog u okviru Europskog tečajnog mehanizma (7,5345).

Ulazak u eurozonu 2023. ili 2024.

Kaže se i da očekivani oporavak u idućoj godini ima dvije zanimljive karakteristike. Ekonomisti tako za iduću godinu prognoziraju malo jaču kunu u odnosu na euro, a očekuju i daljnji pad prinosa na državne obveznice.

"To znači da "medeni mjesec" za ulagače u obveznice vjerojatno još nije završen", navodi se u analizi.

Međutim, ekonomisti su pesimistični u pogledu učinaka oporavka na tržište rada, pa tako s jedne strane očekuju da će realna prosječna plaća rasti i u kriznoj 2020. godini, no da se stopa nezaposlenosti neće početi smanjivati već u 2021. godini.

Pritom su suglasni da će deficit proračuna iznositi tri posto BDP-a, a u analizi se pita treba li taj deficit brinuti s gledišta mogućeg uvođenja eura, s obzirom da je tri posto prag kriterija iz Maastrichta.

Među ekonomistima je provedena i anketa o nedavnom ulasku Hrvatske u Europski tečajni mehanizam II (ERM II), a po njihovoj ocjeni, on bi trebao dovesti do rasta kreditnog rejtinga i smanjenje rizika uz tečajnu i financijsku stabilnost, smanjivanja troškova zaduživanja i drugih troškova, smanjivanja prihoda banaka od FX trgovanja, a ocjenjuju i da je poticajan za sve vrsta ulaganja, kao i za reforme i fiskalnu konsolidaciju.

Što se tiče očekivanog trenutka uvođenja eura, jedan ekonomist ocjenjuje da će to biti u 2023. godini, dvoje u 2024., dok je jedan neodlučan između te dvije godine.

Međunarodni okvir: nema V-oblika oporavka

U analizi se navodi i da u međunarodnom okviru nema "V" oblika oporavka te da Covid-19 kriza neće proći u godinu dana, već će za povratak na razine aktivnosti iz 2019. biti potrebno dvije do tri godine.

Podsjeća se da su se u ovoj godini, obilježenoj pandemijom Covida-19, prognoze dramatično mijenjale i odgađale, a prognostički horizonti skraćivali.

Tako, prema ljetošnjim prognozama Europske komisije, europodručje bi ove godine moglo zabilježiti pad BDP-a od 8,7 posto, a u 2021. rast od 6,1 posto. U takvim uvjetima, povratak na razine aktivnosti iz 2019. bio bi odgođen za 2022. godinu.

Za Njemačku, vodeće europsko gospodarstvo i jednog od najvažnijih hrvatskih trgovinskih partnera, Komisija očekuje pad od 6,3 posto u ovoj, a rast od 5,3 posto u idućoj godini, podsjećaju u analizi, uz dodatak da je u Italiji situacija još lošija, uz očekivani pad gospodarstva od 11,2 posto u 2020. godini, a skok od 6,1 posto u 2021 godini.

Slične razlike, navodi se u analizi, očekuju se i u globalnom gospodarstvu, pa tako prema ljetnoj reviziji gospodarskih očekivanja MMF-a očekivana stopa pada za SAD u 2020. iznosi osam posto, a rasta od 4,5 posto u 2021., dok bi Kina u ovoj godini trebala ostvariti gospodarski rast od jedan posto, a u idućoj od 8,2 posto.

Inače, predsjednica HUB-ova kluba glavnih ekonomista hrvatskih banaka je Zrinka Živković-Matijević iz Raiffeisen banke, u njemu se nalaze i glavni ekonomist Erste banke Alen Kovač, analitičar Zagrebačke banke (Zaba) Hrvoje Dolenec te Ivana Jović iz Privredne banke Zagreb (PBZ). Najnovija anketa među njima provedena je tijekom rujna ove godine.