U obrtu i djelatnostima slobodnih profesija u Hrvatskoj je krajem rujna ove godine bilo 223.365 zaposlenih, što je za 3,5 posto ili 8.160 osoba manje nego na kraju kolovoza, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

U obrtu je krajem rujna 2024. bilo 205.219 zaposlenih, što je 3,9 posto ili 8.478 zaposlenih manje nego u kolovozu.

Broj zaposlenih u djelatnostima slobodnih profesija uvećan je za 318 ili 1,7 posto, na njih 18.146.

Statistika pokazuje da je porast broja zaposlenih ostvaren u šest područja djelatnosti i kreće se od 0,1 posto u ostalim uslužnim djelatnostima, do 24,5 posto u rudarstvu i vađenju.

Broj zaposlenih pao je u 13 područja djelatnosti, u rasponu od 0,1 posto u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi, do 15,6 posto u pružanju smještaja te pripremi i usluživanju hrane.

Najviše je zaposlenih na kraju rujna unutar obrta i djelatnosti slobodnih profesija bilo u pružanju smještaja te pripremi i usluživanja hrane, njih 33.580, što je 15,5 posto manje nego u mjesecu ranije.

Slijedi građevinarstvo s 26.943 zaposlenih (jedan posto više), dok je u prerađivačkoj industriji radilo njih 25.480, pad od 1,9 posto.

Prema županijama, broj zaposlenih u obrtu i slobodnim zanimanjima rastao je u osam županija i kreće se od 0,1 posto u Gradu Zagrebu do 0,8 posto u Koprivničko-križevačkoj županiji. Pad je vidljiv u 11 županija i u rasponu je od 0,1 posto u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji do 11,1 posto u Ličko-senjskoj županiji. U Sisačko-moslavačkoj i Karlovačkoj županiji broj zaposlenih ostao je na razini iz kolovoza 2024.