Indeks menadžera nabave (PMI) u proizvodnom sektoru eurozone porastao je za šest bodova u odnosu na prethodni mjesec, na 39,4 boda, objavila je londonska tvrtka za prikupljanje i obradu ekonomskih podataka, neznatno snizivši početnu procjenu njegove vrijednosti.

Vrijednosti niže od 50 bodova označavaju rast aktivnosti a one niže njihov pad.

"Čini se da je pad u industriji dotaknuo dno u travnju, s obzirom na znatno sporiji pad proizvodnje u svibnju", konstatira glavni ekonomist Markita Chris Williamson.

"Poboljšanje dijelom tek odražava usporedbu sa šokantno oštrim padom u travnju ali je također povezano sa činjenicom da su kompanije ponovo počele s radom zahvaljujući ublažavanju mjera izolacije, što ohrabruje", dodaje Williamson.

Blaži pad aktivnosti odražava sporiji tempo pada proizvodnje i novih narudžbi dok se izvoz ponovo smanjio najviše u gotovo 23 godine koliko Markit skuplja i obrađuje podatke.

Zbog kontinuiranog slabljenja potražnje proizvođači su i u svibnju smanjili aktivnosti nabave ali to nije značajnije ublažilo probleme u opskrbi. Tako su isporuke kasnile i u prošlom mjesecu, iako nešto manje nego u travnju, primjećuju u Markitu.

Kompanije su u takvim uvjetima dodatno smanjile broj zaposlenih u svim zemljama eurozone, a posebno u Francuskoj, Španjolskoj i Njemačkoj.

„Broj zaposlenih nastavlja se smanjivati tempom kakav nije zabilježen od vrhunca svjetske financijske krize 2009. godine jer su kompanije morale smanjiti kapacitete u skladu sa slabom potražnjom", rekao je Williamson.

Napominje ipak da bi daljnje ublažavanje ograničenja trebalo poduprijeti industriju a možda i udariti temelje rastu aktivnosti u trećem tromjesečju.

"Iako sve i dalje upućuje na zaključak da ćemo u drugom tromjesečju zabilježiti nezapamćen pad industrijske proizvodnje i BDP-a, istraživanje ulijeva nadu da bi se sektor proizvodnje robe mogao bar stabilizirati a možda i ponovo porasti u trećem tromjesečju", smatra Wiliamson.

Snaga i održivost tog rasta i dalje su pod znakom pitanja budući da će potražnju po svemu sudeći i u dogledno vrijeme kočiti mjere održavanja fizičke distance, visoka nezaposlenost i slabiji rezultati kompanija, upozorava glavni ekonomist Markita.

Dvojbe se očituju i u očekivanjima poslovnih čelnika za predstojećih 12 mjeseci koja su poboljšana u svibnju ali i dalje prevladava pesimizam zbog strahovanja od dugoročnih posljedica Covida 19 u gospodarstvu, bilježe u londonskoj tvrtki.