ZAGREB - Uslijed očekivanog nastavka pada BDP-a te najavljene nove regulative kojom bi se postrožila klasifikacija reprogramiranih kredita, analitičari Privredne banke Zagreb (PBZ) očekuju da će se u 2013. godini zabilježiti vrhunac trenda rasta udjela loših kredita u kreditnom portfelju banaka, i to na razinama od oko 16 do 17 posto.
Ocjenjuju da će za banke u Hrvatskoj 2013. biti iznimno zahtjevna godina, možda čak i najtežu od početka krize, bit će to još jedna godina niže dobiti, borbe za klijente i očuvanje kvalitete portfelja te će eventualno potaknuti procese spajanja manjih banaka.

U danas objavljenim Tjednim analizama analitičari PBZ-a procjenjuju da je udio loših kredita u ukupnim kreditima, iako službeni podaci o tome još nisu dostupni, na razini ukupnog kreditnog portfelja već dosegnuo 15 posto.

Pad BDP-a koji prognoziraju za ovu godinu ne ostavlja bankama mnogo prostora za manevriranje, pa će udio loših kredita neizbježno rasti, čemu će doprinijeti i najavljena nova regulatorna pravila kojima bi se, među ostalim, postrožila klasifikacija reprogramiranih kredita. Slijedom toga očekuju da će se u 2013. godini zabilježiti vrhunac trenda rasta udjela loših kredita u portfelju i to na razinama od oko 16-17 posto, navode iz PBZ-a.

U analizi podsjećaju da prošla godina za hrvatski bankovni sustav nije završila u pozitivnom tonu - ukupna konsolidirana imovina banaka na godišnjoj je razini pala za 2 posto, bruto krediti za 3 posto, a neto dobit (nerevidirana) za 26 posto, dok pozitivnu stopu bilježe tek ukupni depoziti (rast od 3 posto).

Iz PBZ-a pritom ovakve rezultate ocjenjuju očekivanima te ističu da je iznenadio tek snažan pad kredita poduzećima u prosincu lani, koji su prema studenom pali za 5 posto, a na godišnjoj razini za čak 13 posto.

Dok je na međugodišnji pad utjecalo već poznato preuzimanje kredita brodogradilišta od strane države, pad u zadnjem mjesecu proizlazi iz redovnih dospijeća i refinanciranja obveza u inozemstvu, a bez istovremenih novih plasmana. Kao i u dosadašnjim mjesecima, razina ulaganja iznimno je niska, poduzeća trenutno financiraju tek preživljavanje, ističu iz PBZ-a.

Što se tiče kredita građanima, lani su smanjenje zabilježile sve vrste kredite pa su tako krajem prosinca stambeni krediti bili niži za gotovo 1 posto na godišnjoj razini, auto krediti za 30 posto, kartični za 4 posto, a svi ostali zajedno smanjeni su za 0,2 posto, čime su ukupni krediti pali za nešto manje od 2 posto u odnosu na 2011.

Ukupni su depoziti pak krajem prošle godine bili viši za 3 posto nego krajem 2011., pri čemu su depoziti poduzeća pali za 6 posto, dok su depoziti građana porasli 4 posto.

Depoziti poduzeća tako su u krizi, dakle u odnosu na kraj 2008. godine, pali za 15 posto, dok su depoziti stanovništva porasli za više od 20 posto, navode iz PBZ-a.

Pritom ističu da 20 postotni rast depozita građana u tom razdoblju predstavlja prosječnu kumulativnu godišnju stopu rasta od oko 5 posto, pa kada se uzme u obzir visinu kamate na štednju (koja se kretala u prosjeku više od 3 posto na kratkoročna oročenja u eurima), vidljivo je da oko polovice te stope rasta predstavlja pripis kamata.