Hrvatska udruga banaka objavila je najnovije izdanje publikacije HUB Izgledi, u kojoj glavni ekonomisti najvećih banaka iznose prognozu prosječne očekivane stope rasta BDP-a u Hrvatskoj za 2023. godinu od 3,2 posto, a za ovu godinu očekuju rast po stopi od oko 3,7 posto.

Dok su u prosincu prošle godine glavni ekonomisti banaka u prosjeku očekivali rast od 4,6 posto u 2022. uz veoma malu disperziju između "pesimističnih" 4,4% i optimističnih 4,8%, sada se očekuje rast po stopi od 3,7%, uz nešto veći raspon prognoza između 3,3%, koliko predviđa najveći pesimist, i 4,1% koliko predviđa najveći optimist.

Očekivanja za 2023. su skromnija i ujednačenija. Prosječna očekivana stopa rasta iznosi 3,2%, uz uzak raspon očekivanja između tri i 3,7%.

S obzirom da se gospodarski izgledi nakon početka ruske agresije na Ukrajinu doimaju narušeni, ova očekivanja možemo tumačiti kao pozitivna u danim okolnostima koje obilježava neizvjesnost, kažu u HUB-u.

Neočekivano visoka i dugotrajna inflacija predstavlja glavnu prepreku prelijevanja rasta na rast realnih plaća. Nakon kulminacije po stopi od 9,3% u ovoj godini, ekonomisti očekuju usporavanje rasta cijena na 4,2% 2023.

Uz rast nominalnih plaća po očekivanim stopama od 7% ove i 6,2% iduće godine, za oporavak realnih plaća trebat će pričekati kraj ove i početak sljedeće godine. Ipak, očekuje se nastavak razmjerno brzog smanjenja stope nezaposlenosti na 6,7% ove i 6,2% sljedeće godine.

Ekonomisti očekuju da će osobna potrošnja zbog inflacije rasti sporije od ranijih predviđanja. Zbog toga snažniji doprinosi rastu ove i sljedeće godine dolaze samo od investicija (rast po stopi 8,4% ove i 9,3% iduće godine) i izvoza (9,4% ove godine, u čemu je još uvijek važan doprinos povratka turizma prema razinama prije pandemije, te 6,8% iduće godine).

Okružje rasta i inflacije povoljno je za državne financije te ekonomisti očekuju smanjenje deficita opće države prema 2,5% BDP-a 2023. i pad omjera javnog duga i BDP-a na 72%, pri čemu je primjetan visok stupanj suglasja - vrlo mali raspon očekivanja za kraj sljedeće godine (između 71,4% i 72,6%).

Ekonomisti prognoziraju prinos na 10-godišnje državne obveznice neznatno iznad 3% potkraj ove i malo ispod 3% na kraju sljedeće godine, pri čemu je raspon prognoza veoma velik: najveći optimist očekuje desetogodišnji prinos od 2,4% krajem 2023., a najveći pesimist 3,8%, što odgovara trenutnom prinosu na 10-godišnju euroobveznicu.

S jedne strane to u HUB-u tumače očekivanjem da će daljnji rast rejtinga i pristupanje europodručju smanjiti premije rizika, no s druge strane velik raspon razotkriva visok stupanj nesigurnosti prognoza.

Glavni ekonomisti banaka suglasni su da gospodarstvo EU-a hoda po rubu i da su rizici jako povećani, premda recesija još uvijek nije glavni prognostički scenarij. Ako se ona ipak dogodi u EU, suglasni su da hrvatsko gospodarstvo ima visok stupanj otpornosti, jer korištenje EU-ovih fondova i ulazak u europodručje uz rast rejtinga i smanjenje premije rizika, otvara mogućnost da Hrvatska izbjegne recesiju.