Lani su osiguravatelji podnijeli 20 kaznenih prijava. Iako su Hrvati još daleko od sofisticiranih prevara na osiguranjima kakva se događaju u svijetu, procjene govore da oko 20.000 godišnjih šteta ima manje ili više elemenata prevare. Osiguravatelji tako izgube oko pet posto ukupnih premija, a lani su prema nekim procjenama izgubili između 220 i 340 milijuna kuna. Naglasio je to Slaven Dobrić, direktor Allianzova sektora za obradu šteta na radionici za novinare koja je ovaj vikend održana u Umagu.
Hrvatske policijske i sudske statistike nasuprot tome pokazuju pravu idilu. Prema njima od 1999. do kraja 2005. godišnje je od oko 80.000 prometnih nesreća u prosjeku fingirano njih sedam. Pritom 2003. godine nije bilo niti jednog prijavljenog slučaja, a 2004. i 2005. godine 16 ih je prijavljeno, a 10 razriješeno. Do kraja 2005. postoji samo jedna presuda suda u Zagrebu u kojoj je prevarant osuđen na godinu dana uvjetno. Lani su osiguravatelji podnijeli 20 kaznenih prijava.
Osiguravateljima ne ide na ruku niti sporost sudstva, kao ni najnovije izmjene Kaznenog zakona po kojem prijedlog za kazneni progon daje sam osiguravatelj, a maksimalna kazna je najviše tri godine zatvora. Do 1998. prevaranti su mogli dobiti i 10 godina zatvora za isto djelo. "Činjenica je da otkrivanje, angažiranje detektiva i istražitelja, kao i same štete nastale prevarama onih pet posto nepoštenih osiguranika plaća 95 posto poštenih kroz više premije osiguranja", rekao je Dobrić.
No, iako su time osiguravatelji na neki način unaprijed zaštićeni, primjer Austrije pokazuje da se štete dobrom koordinacijom policije, brzog sudstva i osiguravatelja mogu smanjiti za dva posto.

izvor: www.bankamagazine.hr