U regiji središnje i istočne Europe, kao i u cijeloj Europi, gospodarska situacija nešto je optimističnija nego prethodnih godina, no stope rasta prilično su heterogene, a u nekim zemljama, među kojima je i Hrvatska, gospodarstvo se još nije uspjelo vratiti na razine prije krize, istaknuto je danas na Euromoney konferenciji u Beču.

„Općenito, danas smo mnogo optimističniji nego prije godinu dana u vezi gospodarske situacije u Europi, a također i u regiji središnje i istočne Europe", kazao je Ewald Nowotny, guverner austrijske središnje banke na Forumu središnje i istočne Europe (SIE) u organizaciji britanskog časopisa Euromoney.

Ove godine očekuje se rast BDP-a u Europskoj uniji od 1 posto. Ipak, navodi Nowotny, stope rasta po pojedinim zemljama bit će prilično heterogene.

"Ove godine očekujemo nastavak gospodarskog pada u Sloveniji, Grčkoj i Cipru, ali i znatniji rast u zemljama poput Austrije i Njemačke", istaknuo je Nowotny na panelu pod nazivom Europa - oporavak i rast.

Premda su makroekonomski pokazatelji za većinu država sada bolji nego prije nekoliko godina, utjecaj krize iz 2008. godine još se uvelike osjeća.

"Tako Hrvatska, Slovenija i Grčka još nisu dosegnule bruto domaći proizvod iz 2008. godine, dok su Njemačka, Rusija, Makedonija i Slovačka među zemljama koje su ostvarile porast BDP-a", ističe Nowotny.

Po riječima Nowotnyja, glavni izazov za središnje bankare u Europi u idućem razdoblju, bit će daljnji koraci ka još većoj integraciji kroz uspostavu bankarske unije.

Zamjenica bugarskog premijera zadužena za gospodarstvo Daniela Bobeva istaknula je da je posljednja kriza na površinu iznijela velike razlike među zemljama SIE-a, zbog čega je teško uopće i govoriti o SIE regiji.

"Siromaštvo u regiji vrlo je veliko i ako netko misli da se taj problem može riješiti s nula proračunskih troškova, jako griješi", istaknula je Bobeva.

Glavni ekonomist Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD) Eric Berglof, pak, napomenuo je da je jedini put za poticanje bržeg gospodarskog rasta u SIE regiji provedba strukturnih reformi, a ne mjere poticanja potrošnje.

Na Forumu središnje i istočne Europe ove se godine okupilo oko 1.200 tisuću predstavnika iz regije i šire, pri čemu i 60-ak iz Hrvatske, uglavnom iz korporativnog sektora i industrije fondova.

Nositelji ključnih političkih odluka, poslovni čelnici i komentatori, zajedno s lokalnim i međunarodnim investitorima, kroz brojne panele i radne grupe pokušat će definirati financijsku agendu za idućih godinu dana.