Vlade bi trebale otvoriti novu frontu u borbi protiv porezne evazije uvođenjem globalnog minimalnog poreza najbogatijima kojim bi prikupile 250 milijardi dolara godišnje, izračunao je Europski porezni opservatorij.

To je tek dva posto od gotovo 13 bilijuna dolara imovine 2.700 milijardera diljem svijeta, utvrdila je istraživačka skupina Pariške škole ekonomije u izvješću objavljenom u ponerdjeljak.

Milijarderi de facto u mnogim zemljama plaćaju porez po daleko nižim stopama nego porezni obveznici skromnijeg imovinskog stanja jer mogu ′parkirati′ bogatstvo u fiktivnim tvrtkama koje ih štite od poreznih obaveza, navodi grupa u Globalnom izvješću o poreznoj evaziji.

"Smatramo da je teško opravdati tu (poreznu rupu - op. ur.) budući da potkopava održivost poreznih sustava i društvenu prihvatljivost oporezivanja", rekao je direktor Opservatorija Gabriel Zucman.

Procjenjuje se da milijarderi u SAD-u plaćaju porez na bogatstvo po stopi od blizu 0,5 posto, a u Francuskoj, zemlji s općenito visokim porezima, gotovo su oslobođeni te obaveze, napominje institut.

Produbljivanje nejednakosti u pojedinim zemljama već je iznjedrilo zahtjeve da najbogatiji građani plaćaju više poreza, s obzirom na pritisak na javne financije u uvjetima starenja stanovništva, klimatske tranzicije i pandemijskih dugova.

Prijedlog američkog proračuna za 2024. predviđao je minimalni porez za najbogatije od 25 posto ali je pao u drugi plan zbog svađe u Kongresu oko proračunske potrošnje blokade i limita zaduživanja, napominje Reuters.

Koordinirana međunarodna inicijativa za oporezivanje milijardera mogla bi donijeti rezultate tek za nekoliko godina, priznaju u institutu, ali podsjetivši ipak na uspješnu borbu protiv bankovne tajne i korporativne prakse prebacivanja dobiti u zemlje s nižim porezima.

Automatska razmjena podataka o računima od 2018. smanjila je iznose u poreznim oazama za dvije trećine, procjenjuje Opservatorij.

Sporazum iz 2021. ograničit će manevarski prostor multinacionalnih kompanija za smanjivanje poreznih obaveza knjiženjem dobiti u zemljama s niskim porezima određivanjem poreznog praga od 15 posto od 2024.

"Mnogi su mislili da je tako nešto nemoguće postići, a sada znamo da je i te kako moguće", rekao je Zucman.

"Logičan sljedeći korak bila bi primjena tog modela i u oporezivanju milijardera, ne samo multinacionalnih kompanija", dodao je.

Ako se ne osigura široka međunarodna potpora, inicijativu bi trebala preuzeti "koalicija voljnih", smatra.

Ukidanje bankovne tajne i minimalni porez na dobit okončali su natjecanje u snižavanju poreza, ali nisu zatvorili sve ′rupe′, ističu autori izvješća.

Bogati su polaganje novca u poreznim oazama zamijenili kupnjom nekretnina, a tvrtke mogu iskoristiti rupe u odredbi o minimalnom porezu od 15 posto.

Vlade se danas sve više nadmeću subvencijama, iako je to manje štetno za njihovu poreznu bazu od nadmetanja niskim poreznim stopama, smatraju u Opservatoriju.