Međunarodna agencija za energiju (IEA) savjetuje se s vladama u Aziji i Europi o otpuštanju još nafte iz rezervi, bude li potrebno, rekao je u ponedjeljak izvršni direktor Fatih Birol, upozorivši da se potcjenjuju razmjeri energetske krize.

Aktualna energetska kriza teža je od prethodnih naftnih šokova, upozorio je izvršni direktor IEA-e, i vlade širom svijeta još nisu shvatile koliko je zapravo duboka.

Govoreći na konferenciji u novinarskom udruženjem u Canberri, Birol je krizu na Bliskom istoku nazvao "vrlo teškom", naglasivši da nadmašuje naftne šokove iz 1970-ih, ali i utjecaj rata između Rusije i Ukrajine na tržište plina.

Prema njegovim riječima, sukob s Iranom ′izbacio′ je s globalnog tržišta čak 11 milijuna barela nafte dnevno - više nego dva prethodna naftna šoka zajedno.

Zemlje članice IEA-e već su 11. ožujka odlučile na tržište plasirati rekordnih 400 milijuna barela nafte iz zaliha, što odgovara otprilike petini ukupnih rezervi, kako bi ublažile nagli rast cijena nafte na svjetskim tržištima.

IEA razgovara s vladama o otpuštanju još nafte iz rezervi, napomenuo je šef agencije, istaknuvši da nije unaprijed definirata cijena koja bi automatski aktivirala taj mehanizam.

"Naravno da ćemo to napraviti, bude li potrebno. Pratit ćemo situaciju, analizirati tržišta i konzultirati se s državama članicama", dodao je Birol.

Upozorio je ipak na ograničeni utjecaj takvog poteza.

"Otpuštanje zaliha umirit će tržišta, ali neće riješiti problem, samo će ublažiti teškoće u gospodarstvu", naglasio je šef IEA-e.

"Ključno rješenje problema leži u otvaranju Hormuškog tjesnaca", ponovio je Birol, dodajući kako je upravo zbog potcjenjivanja razmjera krize odlučio istupiti u javnosti tri tjedna nakon početka rata.