Promet od trgovine na malo u eurozoni u siječnju je prema mjesecu ranije uvećan za 1,6 posto, dok je nešto slabiji rast zabilježen na razini 28-člane Europske unije, od 0,9 posto, pokazali su danas podaci europskog statističkog ureda Eurostata, koji nije objavio odgovarajuće podatke za Hrvatsku.

Time je došlo do zaokreta budući da je u prosincu lani sezonski prilagođen promet od trgovine na malo bio smanjen, i to za 1,3 posto u eurozoni i za 0,7 posto u EU u cjelini, objavio je Eurostat.

Statistički ured time je revidirao naniže preliminarne podatke za prosinac prema kojima je pad prometa u eurozoni procijenjen u visini 1,6 posto a u EU u visini 0,8 posto, navodi se u izvješću.

Rast prometa u 18-članoj eurozoni najvećim se dijelom pripisuje skoku prometa u kategoriji neprehrambenih proizvoda, od 1,9 posto. Slijedi rast prometa u trgovinama na malo automobilskim gorivima, od 1,5 posto, te povećan promet u trgovinama hranom, pićima i duhanskim proizvodima, od 1,1 posto.

Na razini 28-člane EU za rast prometa najzaslužniji je bio 1,4-postotni rast prometa u trgovinama automobilskih goriva, a slijede 1,3-postotni rast u kategoriji neprehrambenih proizvoda i 0,3-postotni rast prometa od trgovine hranom, pićima i duhanskim proizvodima.

Najizrazitiji rast prometa zabilježen je u Portugalu (6,7 posto), Estoniji (4,6 posto), Njemačkoj (2,5 posto) te u Rumunjskoj i Sloveniji (za po 2,4 posto). Izrazitiji pad prometa imale su pak Velika Britanija (1,5 posto), Irska i Malta (za po jedan posto), te Danska (0,9 posto) i Latvija (0,6 posto).

Na godišnjoj razini promet od trgovine na malo u eurozoni je uvećan 1,3 posto, a u EU 1,9 posto, nakon što je promet u eurozoni u prosincu smanjen za 0,4 posto, dok je u EU bio uvećan za 0,5 posto. Time su revidirani Eurostatovi preliminarni podaci za prosinac kojima je bio prognoziran pad prometa od jedan posto za eurozonu, a za EU povećanje prometa od 0,1 posto.

U eurozoni je najizrazitiji rast prometa u siječnju 2014. prema istom mjesecu godine ranije ostvaren u kategoriji automobilskih goriva i neprehrambenih proizvoda, i to od 2,9 odnosno 2,5 posto, dok je pad prometa zabilježen u trgovini hranom, pićima i duhanskih proizvoda, od 0,4 posto.

Za rast prometa u EU u cjelini najviše je zaslužan povećan promet u trgovini neprehrambenim proizvodima i automobilskim gorivima, od 3,6 odnosno 2,1 posto, dok je u trgovini hranom, pićima i duhanskim proizvodima promet gotovo stagnirao, porastavši tek 0,1 posto.

Po najsnažnijem rastu prometa izdvajaju se Luksemburg (12,2 posto), Estonija (osam posto), Portugal (6,6 posto), Rumunjska (5,9 posto) i Bugarska (5,5 posto). S druge strane, pad prometa zabilježile su Danska i Malta (od po 0,7 posto), dok promet u Finskoj nije zabilježio promjene na godišnjoj razini.