Istaknuo je kako je hrvatska monetarna i fiskalna politika ograničena zbog čega će Vlada, ako izostane rast, morati nastaviti smanjivanje plaća u javnom sektoru.

'Monetarna politika ima ograničenja jer smo eurizirana zemlja sa stabilnim tečajem, dok su ograničenja fiskalne politike određena smjernicama EU-a koja kažu da budžetski deficit ne smije biti veći od 3 posto BDP-a, i da javni dug ne prelazi 60 posto BDP-a.

Isto tako moramo imati na umu da još nije došlo do gospodarskog oporavka u eurozoni, da je izvoz slab i da je investicijska aktivnost na zaista povijesno niskoj razini. Naš gospodarski oporavak u takvim uvjetima nije izgledan, te mogućnost daljnjeg smanjivanja plaća u javnom sektoru postoji', rekao je Cota.

U takvim nepovoljnim okolnostima Vladi jedino preostaje raditi na povećanju konkurentnosti domaćeg gospodarstva koje se ogleda kroz povećanje izvoza.

'Cjenovna konkurentnost može se povećati jedino realnom deprecijacijom, što u uvjetima stabilnog nominalnog tečaja zahtjeva smanjenje troškova poslovanja bilo putem smanjivanja troškova rada, odnosno smanjivanja bruto plaća. Smanjenje bruto plaća može biti popraćeno smanjenjem poreza i doprinosa, ali i neto plaća', rekao je Cota za Globus.

Smatra kako je prije poreznog rasterećenja potrebno prvo napraviti značajne rezove na rashodovnoj strani proračuna - smanjenje plaća, naknada i kapitalnih projekata - zbog deficita od 10 milijardi kuna.

Sukobe u Vladi Cota vidi kao posljedice 'neadekvatnog odabira kadrova' za mnoge važne funkcije. Očekuje kako će Vlada tu napraviti značajne promjene.