Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici objavili su u nedjelju, uoči službenog sastanka, da će smanjiti proizvodnju za još 1,16 milijuna barela dnevno nakon pada cijena pod pritiskom strahovanja od bankovne krize.

Time bi OPEC+ od svibnja do kraja godine smanjivao proizvodnju za 3,66 milijuna barela dnevno, prema izračunima Reutersa, što odgovara 3,7 posto svjetske potražnje.

Nedjeljna odluka objavljena je dan prije virtualnog sastanka ministara članica OPEC+ i zatekla je analitičare koji su očekivali da će skupina potvrditi plan iz listopada o smanjenju proizvodnje za dva milijuna dnevno do kraja 2023.

Proizvođači su tako ipak reagirali na pad cijena nafte, unatoč intervenciji regulatora u SAD-u i Švicarskoj, koja je stišala strahovanja od bankovne krize i posustajanja gospodarskog rasta zbog otežanog pristupa kreditima. Slabije gospodarstvo znači i slabiju potražnju za naftom.

Saudijska Arabija, najveći OPEC-ov proizvođač, planira smanjiti proizvodnju za 500.000 barela dnevno kako bi poduprla stabilnost naftnog tržišta, izvijestilo je ministarstvo energetike.

Irak planira smanjiti proizvodnju za 211.000 barela dnevno, prema službenom priopćenju. Ujedinjeni Arapski Emirati izbacivat će na tržište 144.000 barela dnevno manje nego do sada, a Kuvajt 128.000 barela.

Oman je odlučio iz tržišta isključiti 40.000 barela dnevno, a Alžir 48.000 barela. I Kazahstan smanjuje proizvodnju, za 78.000 barela dnevno.

Potpredsjednik ruske vlade Alexander Novak kazao je u nedjelju da će Moskva produljiti planirano smanjenje proizvodnje za 500.000 barela dnevno do kraja godine. Moskva je odluku donijela još u veljači, nakon što je Zapad uveo cjenovni limit na njezinu naftu.

G7 i njegovi saveznici, uključujući EU, ograničili su cijenu ruskih barela na 60 dolara kako bi Moskvi ograničili financijske kapacitete za financiranje invazije na Ukrajinu. Osiguravateljima i prijevoznicima zaprijetili su sankcijama budu li servisirali skuplju rusku naftu.