Središnja europska banka prepolovila je diskontnu stopu kako bi pokrenula gospodarstvo zemalja zone eura i zaštitila se od deflacije. Ali opasnost leži negdje drugdje, smatra Rolf Wenkel, komentator Deutsche Wellea.

Europska središnja banka (ESB) snizila je diskontu stopu u zoni eura na povijesni minimum. Vijeće ESB-a je u četvrtak priopćilo da će kamate za 17 država koje koriste zajedničku valutu od sada biti prepolovljene, na 0,25 posto. Još u svibnju je ova banka snizila kamate na 0,5 posto, kako bi se borila protiv dužničke krize.

Korak frankfurtskih bankara nije baš neočekivan. Naime, u listopadu je inflacija u zoni eura s 1,1 pala na 0,7 posto, što je već unijelo nemir. Preniska inflacija loša je za ekonomiju baš kao i previsoka, jer se opasno bliži negativnoj stopi, odnosno deflaciji. Nije čudo što su se Europljani sjetili deflacije u Japanu - toj zemlji je trebalo čitavo desetljeće da se istrgne i vrati na put gospodarskog rasta.

Deflacija, zbog manjka potražnje, prisiljava poduzetnike da snize cijene. Roba i usluge postaju sve jeftinije. Iako sve isprva izgleda kao raj za kupce, lako se pretvara u ekonomski pakao. Jer ako čimbenici na tržištu očekuju da će cijene i dalje padati, ne odlučuju se za kupovinu - jer vjeruju da će kasnije proći još jeftinije. Ovo suzdržavanje od potrošnje ima duboke posljedice. Ne samo da koči protok novca i unutarnje tržište, nego i poduzetnici u jednom trenutku prestaju investirati, jer im posao stagnira. Ulazi se u spiralu padajućih cijena, padajuće proizvodnje i, na kraju, masovnog gubitka radnih mjesta.

Upravo tu leži razlog zbog kojeg je ESB prepolovila već niske kamate i postala nešto između bankomata i političkog instrumenta. Da li će se time zaista pokrenuti konjunktura u zoni eura? Jer, kako kaže jedna njemačka poslovica, konje možete dovesti na pojilo, ali piti vodu - to moraju sami. Drugim riječima, investicije ne dolaze ako krediti odjednom postanu povoljni, nego samo ako investitor može računati s većom potražnjom i profitom. A takav rast nažalost, kako pokazuje i svježa prognoza Europske komisije, je trenutno vrlo spor.

Prepolovljene kamate
Ali zašto je inflacija u ovom trenutku tako niska, kada mnogi poznavaoci prilika vjeruju da će jeftini novac koji nudi ESB upravo dovesti do napuhanih cijena i veće inflacije? Zapravo, velikodušnost ESB možda dovodi do niže inflacije kratkoročno, ali dugoročno bi cijene mogle podivljati. Poslije terorističkih napada 2001. Američka središnja banka je učinila sličnu stvar, kako bi spriječila recesiju. A tada je, nakon osam godina, implodiralo tržište nekretninama. Posljedice de znaju, cijeli svijet se od njih još uvijek oporavlja.

Na duge staze ESB mora odustati od politike jeftinog novca, ne treba pod svaku cijenu srljati putem kojim su otišle SAD. Jer dugoročno se mi u Europi nećemo morati boriti s deflacijom, nego s novim pumpanjem cijena i novim krizama.