Vlade moraju upotrijebiti sve raspoložive instrumente kako bi izvukle globalno gospodarstvo iz gliba niskih stopa rasta, poručila je u srijedu u najnovijem izvješću Organizacija za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD).

U najnovijim globalnim gospodarskim prognozama organizacija sa sjedištem u Parizu potvrdila je projekcije rasta za globalno gospodarstvo u ovoj i idućoj godini od tri odnosno 3,3 posto.

"Što dulje globalno gospodarstvo bude zaglavljeno u slabom gospodarskom rastu, to će vlade teže ispuniti temeljna obećanja", kazala je Catherine Mann, glavna ekonomistica OECD-a.

"Posljedice nepoduzimanja mjera bit će slabi izgledi današnjih mladih za pronalaženje pristojnog posla, nakon što su već silno propatili u aktualnoj krizi, te niže mirovine za buduće umirovljenike", upozorila je glavna OECD-ova ekonomistica.

Premda su zadržane projekcije za globalno gospodarstvo u cjelini, OECD je snizio procjene rasta za američko gospodarstvo, na 1,8 posto, s ranije projiciranih dva posto. Procjena za iduću godinu potvrđena je na 2,2 posto.

Za 19-člano gospodarstvo eurozone poboljšana je pak ovogodišnja prognoza, na 1,6 posto, s ranije projiciranih 1,4 posto. Za iduću godinu prognoza ostaje nepromijenjena i iznosi 1,7 posto.

"Vlade moraju usklađeno i koherentno upotrijebiti sve alate koji im stoje na raspolaganju", poručio je čelnik OECD-a Angel Gurria.

"Sada imamo jasne dokaze da postoje granice onoga što se može postići isključivo monetarnim poticajima. Stoga treba snažnije primijeniti proračunske i strukturne mjere kao dopunu monetarnoj politici."

Iz OECD-a upozoravaju i da bi izglasavanje izlaska iz EU-a na skorašnjem britanskom referendumu izazvalo negativne ekonomske posljedice po Veliku Britaniju, ostale europske zemlje i ostatak svijeta.

"Britanski izlazak iz EU-a prouzročio bi gospodarsku nesigurnost i zakočio rast trgovine, s tim da bi globalne posljedice bile još snažnije ako bi njihov izlazak iz EU-a potaknuo volatilnost na financijskim tržištima", upozorili su nadalje iz OECD-a. 

Dodaju pritom da bi do 2030. godine u slučaju izlaska iz EU britanski BDP mogao biti i više od pet posto manji no što bi bio da zemlja ostane u EU.